Quote:
core_zero kaže:
...1.Da li je isplativ/preporučljiv zemni izmjenjivač topline ispred rekuperatora? Naime jedni mi vele super, drugi vele neisplativo, treči vele da je efikasnost skoro nikakva (navodno da radi dobro par sati/dana dok se ne ohladi zemlja oko cijevi i da onda je beskoristan. Da li se smije korisiti ljeti da hlađenje zraka (navodno je ljeti problem sa kondenzacijom i povezanim gljivicama/bakterijama)?...
|
Energetski i ekološki gledano zemni izmjenjivač je u redu jer se iskorištava solarna toplina pohranjena u tlu. To tlo ne smije biti nikako blizu ili oko temelja jer temeljno tlo nikako ne bi smjelo doći u zonu leđenja zbog stabilnosti zgrade. Dakle ako se ide na to - obavezno treba računati na okolno tlo koje osim za travnjak nije za ništa drugo jer će duže u ljeto biti niže temperature od tla kojem se zimi nije uzimala toplina (slična situacija je i sa površinskim kolektorom dizalice topline). Treba računati i na to da se priključuje odvod mogućeg kondenzata na sustav odvodnje (loše je to vući prepumpavanjem na višlju razinu - investicijski i energetski) koji treba biti niži. Projekt se radi po proračunu koji imaš na
www.passiv.de i obično ide s 3 paralelne cijevi duge oko 100m obložene iznutra srebrnim premazom otpornim na stvaranje gljivica (Rehau npr. proizvodi takve namjenske i mogu napraviti proračun). Oprez treba kod terena gdje se može visoko dignuti podzemna voda zbog mogućeg prodora iste u sustav ventilacije. Benefiti zbog ljeta(hlađenja) se kod nisko energetskih kuća niti ne uzimaju jer je pametnije raditi prirodnu noćnu pojačanu ventilaciju koja uz uvijet masivnog zida radi odlično hlađenje sa bajpasom kroz rekuperator (da se ne grije ulazni zrak). Dakle rekuperacija je po meni odlična stvar ako se bazira samo za zimu (ostala godišnja doba - otvaranjem starih dobrih prozora i vrata).
Ali...
dolazi ono ali...
može se izbjeći potreba za predgrijavanjem zraka korištenjem kvalitetnije rekuperacije.
Kvalitetnija rekuperacija je po meni ona koja rekuperira uz toplinu i vlagu.
Takav rekuperator ne zahtjeva predgrijanje ulaznog vanjskog zraka, no skuplji je. Kod pločastih izvedba (ima i rotacionih) koriste se posebne membrane koje su iz celuloze s posebno obrađenim lejerima - istražili i otišli najdalje znanstvenici iz Kine, a europski proizvođači to brendiranjem najbolje naplaćuju.
Ja bih osobno prije išao na kvalitetniji rekuperator, nego na dodatni zemni izmjenjivač, no svatko sudi zasebno...
No osiguranje predgrijanja se može ostvariti i preko izmjenjivača prije rekuperatora koji dovodi toplinu od npr. sustava grijanja ili preko el.-otpornog grijača što je meni osobno najjadnija opcija. Većina rekuperatora ima i sigurnosnu regulaciju protoka ovisno o leđenju izlaznih kanala.
A za komfor i ekonomičnost dobro dođu regulacijske petlje s osjetnikom količine vlage ili još bolje količine CO2 unutar kuće regulirajući protok zraka (manji protok - manje potrebne energije za transport zraka/ventilatore // manji protok zraka manji propuh koji mnogi ljudi baš i ne vole - što je strujanje zraka manje - komfor je veći).