Pogledaj jedan post
Old 19.08.2017., 19:17   #69
Quote:
karlo r kaže: Pogledaj post
kompleksna je to priča koja počinje ranije. 1. i 2. st. su vrhunac Rimskog carstva i vrijeme blagodati, pogotovo za Italike, s obzirom da su se ovdje u početku tog perioda domorocima rušili svijetovi. Ipak, karakterizira ga svugdje u R.C. život u gradu. Pa je tako i u Iliriku podigut opći nivo urbanizacije i urbanog života, iako je postojao kod nekih domaćih naroda i prije na mjestima i to dosta dugo i staro. Ali ovo je sad neko novo doba sa univerzalnim jezikom itd.

BTW 1. st. je trenutak kad nestaju Delmati i delmatska naselja, Rimljani su njih tretirali specijalno, nakon što s nikim nisu duže vodili rat (150 god.!), a specijalno je bilo potpuna akulturizacija, dakle prislno napuštanje i/ili rušenje delmatskih gradina i preseljenje populacije u potpuno nova rimska naselja, a širenje etničkog imena na cijelu provinciju u kojoj su i drugi narodi! Blitzkrieg akulturizacija.

Nakon meda i mlijeka, problemi u carstvu počinju od 3. st. sa naletima barbara, prvo sa istoka, a onda sa sjevara. Nemoguće je to financirati u cetraliziranom carstvu, a i provincije su već odavno stabilizirane pa reorganizacija carstva kreće prema konfederaciji i u 4. st. obrana svake provincije pada isključivo njoj na leđa, a model je uvježban od ranije - barbarski plaćenički ratni federati.
Obrana panonskog limesa je tako isrcrpila Ilirik da je došlo do enormne inflacije, lova je izgubila vrijednost, ko jugo dinar u 80-ima, na više mjesta tamo su pronađene doslovno vreće kovanica očito namjenjene barbarskim federatima, "par" zlatnika više nije bilo dovoljno, domaća populacija na sjeveru Ilirika je sva bila upregnuta u proizvodnju hrane, oružja i odjeće za federate. I to odjeće po barbarskoj modi, ne rimskoj! Istovremeno od 3. st. pa nadalje zamire gradski život zbog tih nesigurnosti, bogataši se sele na selo i grade svoje dvorce - ville rustice sa svojim privatnim vojskama, zidinama, termama i bazilikama. Gradovi siromaše, propadaju i stanovništvo u njima opada. S time i trgovina pa sve odlazi u trokuki.
Nisu Goti zatekli nikakvo blagostanje, nego zadnju preživjelu provinciju Zapadnog rimskog carstva. Pukli su obranu i preuzeli upravu, nisu rušili, a jesu nešto gradili, Knin je njihova tvorevina. Ist.Rim. car je osjetio potrebu spasiti pa tako i sebi prikrpati zadnju provinciju Zap.Rim.C. pa krenuo na Gote, tako da su Goti gradili obrambeno od Carigrada, Knin je bio sjecište puteva prema unutra u tom zemljopisu.
I Justinijan je gradio u istom filmu, nije Dalmacija prije bila njegova nego je na nju polagao božansko pravo.
Goti su čak obnavljali i osnivali biskupije u Dalmaciji, ali sve je to bilu u atmosferi općeg propadanja i devolucije.
Ono što te muči u 6. st., pad stanovništva, to je veliki potres koji je srušio pola Jadrana... otvorila se neka nova uvala na Kvarneru, potonula je Caska, srušio se Zadar... nestale su tad mnoge populacije pa je došlo do interne smjene stanovništva i prije nego li su uletili konačni barbari. Ovi naši.
Hmm.. ovo nije loše. Po mom mišljenju, odličan opis što se događalo na terenu do 6. stoljeća.
Problem još uvijek ostaje. Kad su došli "naši"? Od 6. do početka 9. stoljeća postoji u današnjoj Mađarskoj moćni Avarski kaganat. Avarima i Avaro-Slavenim (kajkavcima ) nije u interesu da se naseljavaju u dalmatinske vukojebine. Povremeni pljačkaški pohodi da, ali naseljavanja ne. Nema nikakvih arheoloških dokaza o njihovim trajnim nastambama u tim krajevima.
Druga je opcija, koju neki ovdje u zadnje vrijeme zastupaju, da smo se naselili nakon propasti Avarskog kaganata, t.j. u 9. stoljeću. U neku ruku to ima smisla jer se nešto kasnije po prvi put spominje "Dux Croatorum" na arheološkim spomenicima. Nažalost i ta teorija ima veliku rupu jer Franci koji su dominirali Dalmatiom u to vrijeme ne poznaju nikakvog Dux Croatorum nego samo Dux Guduscanorum. Nadalje, Franci imaju relativno veliki broj sačuvanih pisanih dokumenata. Oni nigdje ne spominju nikakvu seobu u to vrijeme bilo kakvog naroda u područja njihove sfere utjecaja.
Dilberth is offline  
Odgovori s citatom