Quote:
u prolazu kaže:
A onda sory...krivo sam te shvatio.
|
Nema frke, a i bilo je to prije već sada nekoliko dana, malo sporije reagiran po ljeti
Quote:
u prolazu kaže:
Ako bi pretpostavio da si ti upravu onda bi napravio odredjena predvidjanja.
Primjerice ti tvrdis da ova vlada ne radi nista posebno vec se samo zbog rasta BDP-a ne zaduzuje.
To predvidja da su se slicno ponasale i prethodne vlade za vrijeme kojih je rastao BDP....primjerice Sanaderova, Racanova...pa i jedno 7-8 godina Tudjmanovih vlada. Medjutim letimican pogled na razvoj Hrvatskog vanjskog duga pokazuje da tomu nije tako.
Sve dosadasnje Hrvatske vlade bi u trenucima rasta BDP-a ili poreznih prihoda taj naglosteceni visak potrosili na nacin da povecaju izdatke proracuna...osim ove koja vec godinu i pol drzi kakvu takvu fiskalnu disciplinu.
Sto ce biti u buducnosti neznam, jer da znamo zaradio bi miljarde na trgovini obveznica. Ali ako propadnu ja cu ih prvi kritizirati....dok imaju rezultate necu.
|
Ako pogledaš stanje duga unatrag cca 2-3 godine, vidjeti ćeš da je to doista tu negdje, vrti se oko "stabilnih" 300, uglavnom nešto malo niže, a bude onda varijacija kada se mijenja zaduženje (staro za novo).
Mijenjanje staro za novo doista nije nikakva mudrost kakvom nam je predstavljaju. Iskoristiš nižu kamatnu stopu i napraviš swap.
Mudrost bi bila - vraćati zaduženje i smanjivati apsolutni iznos zaduženja te iskoristiti porast BDP-a te čak u tome periodu još baciti neke uštede kojih na nivou opće države ima, i kresati dug - to treba raditi u vremenima kada BDP raste.
Opaska da se radilo tako i prije stoji, no samo djelomično, jer treba vidjeti kada i zašto se zaduživalo. Nije isto zaduživati se za gradnju instrastrukturnih objekata nego zaduživati se za povećanje beneficija nekome.
Isto tako ne stoji ti opaska da ne znaš što će biti u budućnosti što se ovoga tiče - dapače, financijske efekte novostvorenih obveza države se da vrlo lagano izračunati (dapače, to je kod donošenja zakona koji obveze stvaraju i obaveza), no one dolaze u budućnosti i traju zapravo zauvijek (dok se ne donese drugačiji zakon).
I onda je vrlo lagano doći do zaključka što će se dogoditi kada :
a) dođemo opet u fazu krize i BDP ne bude rastao
b) zaduženje nam je u apsolutnom iznosu isto ali će odjednom to isto zaduženje pretvoriti u strukturno loše zaduženje
c) uz postojeće zaduženje koje nismo smanjivali dolaze nam nova zaduženja koja smo si sami stvorili kroz zakonska rješenja
d) porastu opet kamatne stope na nova zaduženja.
Što će slijedećim vladama onda tu preostati? Ništa, vraćati ih moraju, neće moći, a ono što bude dospijevalo morati će mijenjati sa skupljim zaduženjem.
U suštini ti je stvar vrlo jednostavna - samo se zapitaš da li može biti pozitivna situacija da zaduženja ne smanjuješ u vremenima kada tvrdiš da ti super ide i da ideš u dobrome smjeru, kad je sve za pet, i kada na velika usta sam sebe hvališ. Mislim, ako ih onda ne vraćaš - pa kada ćeš ih vratiti, kada bude loše opet 