Quote:
C. F. Gauss kaže:
Neznam dobro hrvatski, ali na njemackom bi rekao "predestinirani".
Pa Hibert je rekao: "Fizika je za fizicare pre teska". 
Ljudi, koji su revolucionirali fiziku odnosno modernoj fizici dali vazan doprinos su skoro iskljucivo vec u studiju paralelno studirali ili se barem ozbiljno bavili matematikom odn. cak su neki i bili matematicari (Heisenberg, Fermi, Bohr, Born, Schrödinger, Hilbert, von Neumann, Meitner, Noether itd.). Jedina iznimka je Einstein a postoji i razlog, zasto mu Grossmann cesto morao pomoci. A Meitner je Hahnu i Strassmannu iz exila morala (jednostavnom) matematikom objasniti ishode njihovih eksperimenta (s kojima su promjenili svijet).
Hoce, bas u fizici su nekoliko otkrica rezultirala jednostavno iz matematicke nuznosti - ili je obrnuto matematika dodala dokaz, kad su fizicari znali i prije ali nisu imali fundirani dokaz, na primjer kod odrzavanja energije, Emmy Noether i Noether-Teorem o simetriji fizickih pravila i velicina. |
Bez sumnje fizičar mora biti dobar matematičar, ako je teoretski fizičar onda mora i iznimno dobro baratati matematičkim instrumentarijem. No to što je netko fantastičan matematičar ne znači i da će biti dobar, odnosno revolucionarni fizičar. Matematika sigurno služi fizici, no kako sam već napisao ne treba je pretpostaviti realnosti. Što se tiče navedenih stvari iz matematičke teorije koje imaju praktičnu primjenu tim bolje, odnosno kojima je pronađena primjena (aplicirana) u fizici (tipa Einsteina i GR-a, tenzorskog računa i slično), radi se o formalizmima i moguće je da isti vode do nekih otkrića. To nisam negirao, već sam doveo u pitanje da u konačnici sve što matematika može zamisliti da tako i jest u prirodi i da to mora postojati u našoj fizikalnoj stvarnosti.