Rudolf Steiner (rođen u Donjem Kraljevcu, Međimurje, Hrvatska 1861– 1925) Međimurec, domovine sin
. Austrijski i hrvatski filozof, socijalni reformator, arhitekt i mistik/ezoterik. Na Bečkom Tehnološkom Institutu studirao je matematiku, fiziku, kemiju, botaniku, biologiju, književnost i filozofiju. Početnu prepoznatljivost i priznanje stekao je kao književni kritičar i kulturološki filozof. Na početku 20. stoljeća osnovao je duhovni pokret poznat pod nazivom Antropozofija, ezoterijska filozofija izrasla na temeljima idealističke filozofije i povezana sa Teozofijom.
Svoj pokret je vodio kroz nekoliko faza. U prvoj, više filozofski orijentiranoj fazi, Steiner je pokušao naći sintezu između znanosti i misticizma. U svom filozofskom radu tih godina, kojeg je nazvao duhovna znanost, pokušao uspostaviti vezu između spoznajnog puta Zapadne filozofije i unutarnjih i duhovnih potreba ljudskog bića. U drugoj fazi, počevši s 1907, polako stavlja naglasak na praksu i radi u kolaboraciji, izražavajuči se kroz raličite umjetničke medije, uključujući dramu, umjetnost pokreta (razvijajući novu umjetničku formu, euritmiju) i arhitekturu, što kulminira izgradnjom Goetheanum-a, kulturnog centra kako bi udomio sve forme umjetnosti. U trećoj fazi svog rada, utemeljuje više praktičnih poduhvata, koji uključuju, Waldorf-sko obrazovanje, biodinamičku poljoprivredu i antropozofsku medicinu.
Steiner zagovara oblik etičkog individualizma, u koji je kasnije unio eksplicitnu duhovnu komponentu. Svoju nauku o spoznaji (epistemologiju) zasniva na svjetonazoru JohannaWolfganga Goethea, prema kojem “Promišljanje … nije ništa više, niti ništa manje nego organ percepcije kao i oko ili uho. Kao što oko percipira boje, a uho zvukove, tako i promišljanje percipira ideje.” Konzistentna ideja koja se provlači od njegove najranije do najkasnije filozofske faze je da nema bitnih granica ljudskom znanju, što će reći da ono može steći uvide i u odgovore na ontološka pitanja.
Razvio je sistem organske poljoprivrede, danas poznat kao Biodinamička poljoprivreda, koji je znatno doprinio razvoju modernog organskog poljodjelstva. Njegov rad na polju medicine doveo je do razvoja širokog raspona komplementarnih medicinskih pripravaka kao i metoda terapijskog djelovanja. Domovi djece i odraslih sa teškoćama u razvoju bazirani na Steinerovoj filozofiji rašireni su po cijelom svijetu. Njegove dvije zgrade Goetheanuma su općenito se smatra remekdjela moderne arhitekture. Antropozofska banka GLS Gemeinschaftsbank eG bank je prva institucija koja prakticira etičko bankarstvo (bazirano na Steinerovim idejama). Njen fokus je na financiranju kulturnih, socijalnih i ekoloških inicijativa pokrenutih od strane konkretnih ljudi sa životno podržavajućim idejama, a ne od strane anonimnih interesa koji traže zaradu i maksimalni profit.
1919. politički teoretičar Nacionalsocijalističkog pokreta Njemačke Dietrich Eckart, napao je Steinera, kao i Adolf Hitler 1921, optužujući ga da je alat u židovskim rukama. Nakon toga, i ostali nacistički ekstremisti pozvali su na rat protiv Steinera, nakon čega je slijedilo spaljivanje njegovog Goetheanum-a. To ga je dotuklo, nakon čega je ubrzo obolio.
Steiner je prva spiritualna iskustva doživio još kao dijete, ali se tek kao odrastao čovjek osjetio pripravnim govoriti o njima. Njegova prva artikulacija tih iskustava započela je u okviru njegovih predavanja koja je držao 1899 u okviru Teozofskog društva. Do 1901 počeo je pisati o duhovnim temama, početno u formi diskusija historijskih ličnosti i mistika srednjega vijeka. Do 1904 jasno je već izražavao svoje vlastito razumijevanje ovih tema u okviru knjiga, eseja i predavanja, iako se i dalje referirao na različite historijske izvore. Steiner je namjeravao primijeniti svoj trening na polja matematike, znanosti i filozofije kako bi producirao rigorozne i provjerljive prezentacije duhovnih iskustava. Smatrao je da kroz odabrane etičke discipline i meditativne prakse bilo tko može razviti sposobnost da izravno iskusi duhovni svijet, uklučujući i vlastitu višu prirodu. Vjerovao je da kroz takvu disciplinu i duhovni trening osoba može postati moralnija, kreativnija i slobodnija, u smislu da može postati sposobnija činiti djela koja su uvjetovana čistom ljubavi prema bližnjem.
Spomenuli smo neke mangupe koji pripadaju Zapadnoj tradiciji. To je jedan vrlo ograničeni izbor, a ja zaista nemam vremena više tipkati. A gdje je tek još Istočnjačka tradicija! Pa tradicija koja pripada velikom i moćnom Arapskom mudracu Muhamedu! Na kraju završimo sa osobom koja rodom ne pripada Zapadu, ali djelatnost kojom se bavila mu pripada i u svojoj ličnosti utjelovljuje ideal spoja Zapada i Istoka.
Srinivasa Ramanujan (1887 – 1920) Indijski matematičar, koji je gotovo bez formalnog obrazovanja u čistoj matematici načinio nemjerljive doprinose na poljima matematičke analize, teorije brojeva, beskonačnih redova i drugim područjima. Živeći u Indiji, izoliran od matematičke zajednice, čija udarna jezgra se tada nalazila u Europi, Ramanujan je razvio svoj vlastiti program istraživanja. Kao posljedica toga, često puta se desilo da je ponovo otkrio neki već poznati matematički teorem, uz to što je producirao nove rezultate. Engleski matematičar G.H. Hardy opisao ga je kao prirodnog genija, te rekao za njega da ne postoji niti je ikad prije postojao matematičar koji je s tolikom lakoćom dolazio do novih rezultata.Ramanujana su opisivali kao sramežljivu i tihu osobu, dostojanstvenu i sa finim manirima. Dok je bio na Cambridge-u živio je Spartanskim, gotovo asketskim životom. Njegov prvi indijski biograf opisuje ga kao rigorozno ortodoksnog. Za svoju sposobnost i nadarenost Ramanujan je rekao da je duguje obiteljskoj božici Namagiri iz Namakkale. Za inspiraciju u svom poslu on bi pogledao u nju nakon čega bi sanjao krvave suze koje su simbolizirale njenog supruga Narasimha-u. Nakon toga u njegovim vizijama pred očima bi mu se razmotali svici sa kompleksnim matematičkim sadržajem. Često je znao reći: "Jednadžba za mene nema nikakvog smisla, osim ako ona ne predstavlja misao Boga.”
Hardy citira Ramanujana da se njemu sve religije čine jednako istinitima. Također je spomenuo da se Ramanujan držao striktne vegetarijanske dijete.