Quote:
Zlatko99 kaže:
Bačka je u Srbiji,
|
Hrvatski se gleda kao govor Hrvata (i ostalih), iako ih u Srbiji nema danas puno (50ak tisuća u Bačkoj?).
Quote:
Zlatko99 kaže:
Podravinu nisam ni računo pod Slavoniju,a istina da u Slavoniji na Istoku ima nešto ekavice.
|
Ima oko Iloka, ali to je Srijem
Ljudi koji pričaju ekavicu u srpskim selima u Podunavlju za sebe ne smatraju da govore hrvatski.
Quote:
Zlatko99 kaže:
U Posavini je uvijek bio dominantan ijekavski,a ne ikavski govor.
|
Odkud ti to?
Imaš priču o jekavsko-ikavskom (dite-djeca ili djete-dica, nisam više ziher
) govoru u nekim džepovima, ali općenito je prevladavala ikavica.
Imaš gro radova o tome, preporučujem Lisca.
Quote:
Zlatko99 kaže:
To nije posljedica jekavizacije,uvijek je tako bilo.I kad je stanovništvo sa okolnih sela nahrlilo u gradove došlo je do mješanja i manjina je poprimila govor većine.Zato u Slavoniji nikad nije postojao nijedan ikavski veći grad.
|
Brod, Požega, Vinkovci?
Quote:
Zlatko99 kaže:
Jer kako u Splitu nije došlo do jekavizacije?
|
U Dalmaciji je ikavica kulturno prestižan moment.
U Slavoniji nije.
Dalmacija je bila duže odvojena od ostatka Hrvatske, pa se tu razvio taj specifikum.
Slavonija je bila bliža Zagrebu, pa...
A i bosansko zaleđe od kuda su dolazile migracije je jekavsko.
Quote:
Zlatko99 kaže:
Zato jer su i sva okolna sela u široj okolici uvijek bila isključivo ikavska.
|
?
Quote:
Zlatko99 kaže:
|
Baš čitam.
Diplomski rad, li-la.
Pogledaj ovo;
https://hrcak.srce.hr/7952
Najvažnije obilježje slavonskoga vokalizma je razliĉitost refleksa jata. Posvuda u štokavštini nalazimo odstupanja od redovitih refleksa jata, međutim, slavonski dijalekt ujedinjuje razliĉite kontinuante jata, i to prvenstveno na temelju prozodijskih obilježja, koja su glavna značajka slavonskoga dijalekta.
Veoma je raširen ikavski jat (zapadna Posavina, ukljuĉujući i govor Orubice, gdje je Ivšić bilježio ekavski izgovor; Brod, Bodulja i Batina u Baranji; istoĉna Slavonija, zapadna Baĉka, nekoliko točaka u Mađarskoj),
također ekavski (Podravina, desetak sela jugozapadno od Vinkovaca, ne-koliko sela u Mađarskoj),
ikavsko-jekavski (u dugim slogovima ikavski, u kratkima jekavski, npr. u Strizivojni žlîb, vjȅra; Siče, središnja i istočna Posavina, Koritna kod Vuke, okolica Orašja, jugoistoĉno od Pečuha)
te ikavsko-ekavski (u dugim slogovima ikavski, u kratkima ekavski, npr. u Dražu u Baranji cvît, mȅsec; Stari i Novi Mikanovci, Baranja).
Rjeđe je ĉuvanje jata: dio Gradišta kod Županje, Podgoraĉ, Donja Motičina, Bokšić, Šaptinovac itd. u našiĉkoj okolici, gdje se zatvoreno e ĉuva pod akcentom (Šaptinovac: v nac), dok je u Baćinu i Dušnoku zatvoreno e oĉuvano pod dužinom (npr. snệg).
Slavonskom dijalektu priključujemo i neka uglavnom (i)jekavska podruĉja, a to je dio okolice Našica, zatim mjesta Crnac i Golinci, i možda još neka. Podravski ekavci u sufiksalnim morfemima imaju refleks i u zamjeničko-pridjevskoj i u dijelu imeničke deklinacije, a e u dijelu morfema imeniĉke deklinacije. Baranjski govori tipa dite – deteta imaju u relacijskim morfemima refleks i, a u posavskim govorima tipa dite – djeteta dolazi vokal i u relacijskim morfemima komparativa i zamjeniĉko-pri-djevske deklinacije, te vokal e u relacijskim morfemima imenica.
Quote:
Zlatko99 kaže:
Dolje imaš karte sela,ono što nije podcrtano je čisti jekavski.
|
Te karte su krive.
Pogledaj kartu 1. Kajkavski Slunj i nepostojanje kajkavaca u Posavini oko Siska i na Moslavini južno od Bjelovara?
Čakavske granice su isto
U tablici dijalekata pod čakavskima nedostaje buzetski (gornjomiranski), a u štokavskima fale neki rubni, npr. Iločki (novoštokavska ekavica) ili Bokeljski (javlja se u Peroju u RH i oko Kotora u CG), no ajde ti su malobrojni (tu idu i torlački govori Janjevaca, Leteničana i Karaševaca, a ima i nekih sela po vojvodini gdje je originalni slavonski govor zamjenjen drugima).
Kad se nabrajaju šćakavske isoglose Ʒ fali kvačica (ć).
(i)jekavski novoštokavski se naziva novoštokavskom (i)jekavicom, istočnohercegovačko-krajiški je ime koje nikad nije bilo previše popularno kod nas.
Slavonskim dijalektom u Vojvodini obično govore šokački Hrvati, oni su staroštokavci/starošćakavci. Bunjevački Hrvati su većinom novoštokavci.
Govor Mačkovca inače pokazuje i neke kajkavske i čakavske karakteristike, stoga je zanimljivo i ovo BiH porijeklo.
Što se karata na kraju tiče, to je standardizacija.
Quote:
Zlatko99 kaže:
Što je podcrtano to je najčešće mješano ikavsko-jekavski.A često to znači jekavski uz primjesu ikavice.Obišo sam dosta tih sela i 80ih godina vidio kako pričaju nepismene babe rođene oko 1900,to je bilo tek ponešto ikavskih riječi,a na ovoj karti često se označavaju kao ikavska sela.
|
Lingvističke karte su rađene krajem 19. do sredine 20. st-a.
Razlike su često velike, no neke stvari su i tradicionalne.
Npr. govor Tuzle se ubraja u istočnobosanski šćakavski, iako govor tog kraja (okolice Tuzle) više nije šćakavski, dosta je novoštokaviziran (kao i ostatak dijalekta).
Sačuvao je neke starije isoglose i to je to.
1980. ti je utjecaj standarda, većina Slavonije je jekavizirana do tada.