Quote:
margarita kaže:
ovdje za potpunu nezavisnost od mreze treba oko $30.000.00 CDN za fotovoltaicne.....da li se ikad isplati do kraja - vjerojatno ne - posebno sto je ovdje struja smijesno jeftina...ali ljudi koji to rade mogu priustiti takav ekoloski izbor
|
Cijena ciste energije i neovisnosti o mrezi je i kod nas veliki problem. No znatno veci problem je sto se 80% struje proizvodi sagorijevanjem ugljena, cijih zaliha imamo za nekoliko stotina godina kurenja i izvoza.
Definitivno se moze priustiti platiti za energetsku neovisnost, tim prije sto su danas kamate na kredite super niske. No za potpunu energetsku neovisnost nitko si ne zeli potrositi ekvivalent novca koji bi se potrosio za kupovinu jeftinijeg modela Mercedesa.
Glavni problem je u tome, kao sto sam prije naveo, da u kucu ugradis nesto sto te jako puno kosta, sto se nece ni priblizno amortizirati prije nego li se odselis. A vrijednost nekretnini nece biti nista veca zbog toga sto si tako nesto ugradio. Postoji i moguci scenario gdje se u kuci zivi dulje od 10 godina, sto je ovdje kod mene rijetko, ali tada se suocavas sa skupom zamjenom fotovoltaika. Za akumulatore nisam siguran koliki im je vijek trajanja.
No moze se zauzeti i pragmatican stav i krenuti od cinjenice da se najvise energije u kucanstvu trosi na grijanje i hladjenje. Odgovarajuci dizajn kuce, kao i solidna izolacija, mogu tu potrosnju prepoloviti.
Masovnija proizvodnja PV-a, kao i razvoj tehnologije, morati ce pozitivno utjecati na cijenu PV-a, po slicnom scenariju kao u industriji poluvodica. 1985-te je 1MB RAM-a kostao US $1000, i sastojao se od hrpe chipova na plocici koja se protezala cijelom duzinom IBM AT-ja. Danas, 18 godina kasnije, kod mene 512MB PC 2700 DDR RAM-a kosta nekih A$130, i to sada kada je cijena memoriji dosta porasla u posljednja 2 mjeseca.
PV-ji su elegantno, ali ne i jedino rjesenje. Gorive celije, su u ovom trenutku tehnologija koja najvise obecava. Kod njih je jedini problem sto ipak zagadjuju zrak, bilo da same izvlace vodik iz fosilnog goriva, ili da koriste vodik proizveden radom termoelektrana pa zatim dovozen kamionima do pumpnih stanica. Ipak, ta alternativa proizvodi znatno manje CO2, nego li komercijalne alternative sa izuzetkom hidroelektrana i nuklearki, a postize se i relativna neovisnost o energetskoj mrezi, ukoliko zanemaris opskrbu bilo vodikom, bilo zemnim plinom.