zanimljivo je da su u VI.st. p.n.e. zivjeli veliki svjetski filozofi i mistici;
pitagora, heraklit, zaratustra, siddharta gautama (buda), lao tze (tao) i konfucije; kao da se radi o nekom duhovnom dobu...
heraklit je takodjer poznavao tao "sve tece", "bog je dan noc, zima ljeto, sitost glad", "hladno sebe grije, toplo se hladi, vlazno susi, suho se vlazi" - sve su to heraklitove rijeci koje pripadaju tau.
budizam je u kinu dosao nakon sto su se tradicije starih mudraca vec ukorijenile. to naravno nije smetalo tau, koji nije niti religija, niti filozofija, vec tao jest, on je promjena, a najvisi cilj tao mudraca bio je prevladati drustvo i materijalizam, te spoznati najvisu razinu svijesti, misticno stopiti se sa svemirom.
danas kinezi ujedinjuju prakticno znanje (konfucije) i intuitivnu mudrost (tao), pa zato si ti mozda povezao tao i borilacke vjestine, no sa taom se prije moze povezati akupunktura i protok zivotne energije chi, hexagrami, ili cak tarot....
no tao (kina) je poput yoge ili vedante (indija); tao prezire rasudjivanje i dokazivanje, jer smatra da su proizvod covjekove iskrivljene vizije svijeta.
u tau je preobrazba osnovna, a cini ju dinamicko medjudjelovanje polova yin i yang (dualnost), koje nisu posljedica nekih sila, vec poput prirodnog toka, djeluju mirno, neusiljeno, intuitivno i vrlo jednostavno.
dinamicka ravnoteza, neprestanih mijena...
odraz tog polariteta odrazava se u svim stvarima, od dualnosti materije i energije, muske i zenske strane ljudske naravi, pa do zivota i smrti...
(nisu li shivini kipovi u indiji ponekad sa vise lica; muskog i zenskog, ili cak ponekad je to tesko odrediti u kipovima bude?)
"oni koji slijede prirodni red plove strujom taoa" (huai nan tzua)
"nedjelovanje ne znaci ciniti nista i sutjeti. neka svemu bude dopusteno ciniti ono sto po prirodi cini tako da njegova priroda bude zadovoljena" (chuang-tzua)
osnova budizma?
ne mogu ti ostaviti nikakav link, ali ono sto mozes nabaviti od literature i ching, lao tze, koji je prvi opisao tao. mozda cak i nekoliko verzija te male knjizice jer se cesto razlikuju u tumacenjima
u mom potpisu (ljubav), ges je odlicno opisao tu dualnost u ljubavi.