[gotuslip]

Davorin Trstenjak:


Kako je došlo do borbe ?

Prije tri godine sastalo se u Zagrebu više slobodoumnih ljudi, da osnuju društvo Slobodna Misao. Medju tima bijahu naši najumniji i najvidjeniji ljudi. Pravila odoše k vladi, gdje leže još danas nepotvrdjena. Radilo se, koliko se moglo. Držala se na pouzdanim sastancima, jer javni sastanci ni jesu bili dozvoljeni, predavanja o slobodnoj školi, papinstvu i Ferreru, ali i tu nas je policija rastjerala. Svaki nas je radio u svom pravcu tiho i muški, kako to dolikuje, slobodnom misliocu. Ja sam radio, da raširim ideju o slobodnoj školi, pa sam napisao knjigu „Slobodna škola", „Uzgoj čovjeka borca", a u najnovije doba brošuricu „0 modernoj školi i modernim nazorima o prirodi i čovjeku", koja je zaplijenjena. Za slobodnu školu imamo već lijep i dosta krupan temeljni kamen.
Sastajali smo se kao prijatelji slobodne misli. Za Rauchove vlade doznasmo, da će nas potjerati i staviti pred sud, budemo li se sastajali i pod formom prijatelja ili kako bilo.

Spremismo se, da izdavamo list „Slobodnu Misao". Našli se suradnici, izabrao se urednik i skupili se rukopisi. List ipak nije izašao. Bila su teška vremena. „Zvono" je opća slobodoumna smotra, pa smo pisali u njoj.


Dodje dječji blagdan. na koji udare furtimaši i klerikalci pamfletima i svom divljom hajkom. Ja sam u ..Pokretu" odbio tu ružnu navalu. Furtimaši surovo su napadali i vrijedjali akciju za našu djecu i samu našu mladež. .."Pijevo društvo" piše u svom pamfltu. da se djevojke (sakupljačke) ..povlače po kavanama", pa onda : "..Svi ti nemoralni izgredi podavaju sliku javne prostitucije, javnoga bludilišta . . . ..Takovom akcijom za našu djecu i takovim dječjim danima ubija se javno svaka stidljivost i nuka se osobito mladež na putene strasti. Možda se tim hoće propagirati i slobodna ljubav, da mogu ljudi onako poput pasa, pa i još gore tjerati udovoljavanje pohotnim, perverznim strastima".

Toliko humanitarnu instituciju :* akciju za našu djecu, dječji blagdan, htjeli su furtimaši utući. Dječji je blagdan uspio upravo krasno. Naše je društvo, a po tom i sav narod, pokazalo, da je plemenito i slobodoumno, pače ono se svojim darovima za našu djecu dostojno oprlo klerikalnoj najezdi. To nas je razveselilo. Klerikalizam se je sam na smrt ranio.

* Prinosima na dječji dan osnovale su zagrebačke učiteljice društvo, koje se brine za zapuštenu, siromašnu i bolesnu djecu. Kod toga, dakako, ne pitaju djecu za vjeru, kojoj pripadaju, već pomažu svaku sirotinju. Ovakovim pravim kršćanskim lađom spašavaju hiljade djece, da ne poginu ili ne propanu bez odgoja kao budući zločinci.

Furtimaši su htjeli da spriječe sabiranje za općenarodnu svrhu, da mogu oni laglje od svega naroda sakupiti novaca za čisto svoju svrhu. Rekoše, da sva djeca školska imadu dati novaca za „Presv. Srce Isusovo". Šta je to? Zar Isus treba od nas novaca, a ne dobrih djela? Furtimaši uzeli su ovo ime, da pod njim mogu laglje oglobiti tudje džepove. Najprije su od tog novca dali veliku svotu od 6000 kruna opaticama, da naprave svilenu zastavu, koja sada trune u jezuitskoj crkvi. A za ostali se novac, koji se je skupljao u čitavoj Hrvatskoj ne zna. Nema o tom računa ! Ima jedan jezuitski listić, koji se zove "Presv. Srce Isusovo" (kolike li pogrde za Isusa !). a silno zaglupljuje narod. Valjda su ovomu dali preostalo. No sigurno je. da će furrmaši taj novac upotrebiti za svoje novine, u svoje stranačke p o l i t i č k e svrhe, a novac su ubirali od ove djece pod cimerom "crkvene svečanosti".

Klerikalci pod krinkom Srca Isusova hoće da kupe harač u svim školama; hoće da duševno zarobe i podjarme našu mladež; hoće da ju odnarode . . .
Slobodna Misao ustaje. Poziva slobodoumne očeve i matere, gradjane, radnike i djake, čitavo slobodoumno zagrebačko društvo na javnu pučku skupštinu, da manifestiraju protiv klerikalizma u Hrvatskoj; poziva sve te elemente na kulturnu borbu, na borbu idejama protiv tmine duševnog ropstva. Socijalni demokrati, koji su sami po sebi svijesni i otvoreni slobodni mislioci, ti ljudi vječne borbe, pridružiše nam se. Pridružiše nam se svojom voljom i naprednjaci, jer je i u njihovu kulturnom programu na dnevnom redu sloboda misli, sloboda savjesti, sloboda nauke itd. Pružiše nam ruku i drugi slobodni duhovi. Snaga je slobodne misli velika, a ojačali ju osobito sveučilištarci, taj cvijet naše slobodoumne mlade inteligencije. Radujemo se, što je ta naša duševna vojska tako slobodoumna i tako velika i što u našem radu nema strančarstva.


Slobodna je Misao nastojala, da sva ta borba ne bude imala nikakva stranačkog biljega, nego samo kulturni; i tako je bilo. Slobodna misao, koja je bila samo srce te borbe, dala je svakomu potpunu slobodu.

Furtimaši se boje skupština.

Prva skupština sazvana za 2. lipnja t. g., bila je razbijena surovom galamom i surovom fizičkom silom furtimaša. klerikalaca, učitelja vjere i toljagaša. "Širitelji mira i ljubavi bližnjega" pretvoriše se u "borce", koji prolijevaju krv, i tako "preporadjaju" ljude u Kristu. To je žalosno, ali širenju slobodne misli mnogo koristi. Htjeli su nas toljagama i kamenjem potući, nas, koji vojujemo bez fizičke sile i nasilja, a naukom i idejama u duhu Isusovu, u duhu apostolskom. Gosp. Gudek, uzgajatelj rase mladeži, probio se do mene, kad sam stojao na govornici, vičući mi u lice : Apcug Trstenjak ! Vidjelo se, da me hoće tvorno napasti. U taj čas pao je štap na njegovu glavu, a ja da sam mogao, odbio bih taj udarac, jer ja i u njemu poštujem čovjeka.

Da je naše društvo uz klerikalce, umlatili bi nas, a klerikalci bi u svojim toljagašima uživali i hvalili se svojim činom po svojim novinama.

Mi nismo mislili, da će naši dušmani, kojima dajemo potpunu slobodu, medju kojima bijaše pop i profesor,, silom razbijati našu skupštinu, pa se nismo organizovali protiv te navale, nismo mislili, da se može pop i profesor ovako ponašati, samo da svijet ne čuje istine. Tako pedeset ljudi razbije skupštinu od hiljadu ljudi !

Radi toga izidje gradjanstvo na ulicu i pridruži nam se, a našim dušmanima i slugama duševnoga ropstva nigdje ni traga ni glasa. Nekoliko tisuća ljudi bilo je na ulici i manifestiralo protiv klerikalizma. Vidjelo se, koliko nas ima i kakav je Zagreb. Klicalo se oduševljeno protiv klerikalizma. Izmedju tolikih poklika, koji su bili izraz uvrijedjena svijeta, dizalo se svaki čas burno klicanje : Živila slobodna misao! Živila slobodna škola ! Nismo mislili, da se je ta ideja već tako ojačala i raširila u najširim slojevima, pa i u mladeži. Skoro nisam bio tako sretan.

Sila svijeta skupi se pred univerzom, gdje je velikom vatrom i snagom uvjerenja govorilo više govornika. Za pravo, to je bila javna skupština. Narod se razdijeli na više velikih skupina. Tek poslije jedanaest sati noći umire se manifestanti.