[filatelista]

Sve javne zgrade u ovom seheru su zaduzbina Sinan-pase i sve su to olovom pokrivene gradevine koje predstavljaju varos.
Jos ima 8 dzamija.Dvije su s kamenim,a tri s drvenim minaretom.Ostali mesdzidi su bez minareta.

U varosi ima oko 50 vodenica, koje su nanizane sve dolje do ponornih provalija.

Ima i tri medrese.Od svih je u najboljem stanju Sinan-pasina medresa.Dalje, postoji svega pet osnovnih skola,cetiri tekije,koje imaju svoje dervise.Ima tri svratista (han).Hadzi-Balijin han,koji se nalazi na vrhu mosta, je kao tvrdava.Hanovi su slicni bezistanima.Ima samo jedno javno kupatilo(hamam),ali je vrlo lijepo, umjetnicki izradeno i svijetlo kupatilo s prijatnim zrakom.

Ima svega do dvije stotine ducana, ali ih nisam prebrojavao.Bezistana,medutim nema.U blizini Hadzi-Balijina hana,na pocetku provalije,ima mnogo kovackih(demirdzi) ducana.Postoji jedna javna kuhinja za sirotinju(imaret).Ona je Sinan-pasina zaduzbina.Ovaj imaret nalazi se u blizini Pasine dzamije i saraja, u njemu svi putnici i namjernici,bogatasi i sirotinja,staro i mlado dobivaju besplatno jelo, preko cijele godine, izjutra i navece.

Dalje ima sedam izletista,a jedno je izletiste kao Merami basca.

Na jugoistocnoj strani varosi, s desne i lijeve strane druma sto vodi iz Pljevlje u Cajnice od Sinan-pasine cesme,koja se nalazi na tom drumu pola sata daleko,pa sve do Cajnica,rastu ogromna stabla tresanja.Podalje od tog drvoreda na jugoistok,na jednom brezuljku kojih hiljadu koraka daleko,nalazi se Gazi Murad-babina basca a bektasijskom tekijom koja zasluzuje da se vidi.To je tako visoka osmatracnica da se od ove tekije koja je puna hadnjaka vidi cijela varos Cajnice.Pod jednim hladnjakom ima bistro vrelo koje podsjeca na vrelo zivota, a gladno je kao komad leda, tako da se u julu ne mogu lako popiti ni tri gutljaja.U tom blazenom kutku ima puno sofa i klupa u zelenilu.Ni zega zarkog sunca ne moze djelovati u hladu mnogobrojnih ogromnih stabala.To je debeo hlad poput persijskih aleja, a dirljive pjesme vise hiljada milozvucnih pticijih glasova osvjestavaju duse izletnika.Na vise mjesta tekuca voda okrece rostilje na kojima se bez covjecjeg ucesca pece meso,cvrceci poput mevlevijskog instrumenta, a onda se jede.U svakom uglu toga mjesta mnogi zaljubljeni i odani dervisi izvode muzicke tacke divnim melodijama i u svako doba razne grupe prireduju muzicke sastanke poput Huseina Bajkare.Jednom rjecju stanovnici ostalih gradova dolaze na ovo mjesto gozbe sa raznim jelima i picima i prireduju raznovrsne zabave i sastanke.

Izletista na Musali

Premda to nije onako idealna basta kao musala u seheru Uzicu, ipak je i ona divno izletiste i bogomolja.Sva hroblja,naselja dusa varosi Cajnica,nalaze se na toj glavnoj ulici.Oni cutke pocivaju gluhi i nijemi u tom azilu spokojstva.Ali oni jezikom svoga stanja mole i od ovoga siromaha Evlije,jednu Fatihu.

Dodatak o Cajnicu

Ova varos nalazi se na opasnom mjestu, ali je klima u njoj vrlo prijatna.To je napredan i naseljen kadiluk.Na sve strane su brda, s gorkim pasnjacima i vocnjaci.Sela se dodiruju jedno s drugim, te su zgusnuta i plodna naselja.

Svi stanovnici govore Bosanski i nose krajisku odjecu.Zene im nose feredzu od crnog platna i vladaju se vrlo uljudno.Mnogo drze do svoje casti i jako su pobozne.Stanovnici su prave bozje sluge, a posebno moj prijatelj i dobrotvor Hadzi Sefer.Sve su to ljudi od rza i obraza koji se bave svojim poslom i zive moralno.Oni su veliki prijatelji stranaca,ljudi koji vole zabavu i uzivanja, pristupacni su i susretljivi

Kako iz ovoga Cajnica, potice Mezaki-efendija,teskeredzija sadasnjeg vizira Cuprilica, ja sam siromah, odsjeo u njegovoj kuci.Mi smo sa stanovnicima ova varosi tri dana uzivali i veselili se tako da se to ne moze izraziti.Od specijaliteta ova varosi mi smo nabavili raznovrsne sjekire,ferhatovske cekice,konjske bukagije i lance,koliko nam je trebalo.Zatim smo se oprostili sa svim prijateljima i, uzevsi po izboru pratioce,stigli smo za sva sata u Mahmud-pasin Odzak

Odatle smo isli dalje cetiri sata i dosli u varos Focu


GRAD BLAGAJ

Osvojio ga je licno njegovo velicanstvo Fatih. To je subasiluk pase hercegovackog sandzaka i kadiluk s rangom kadiluka od sto pedeset akci. Taj kadiluk podaren je kao arpaluk efendiji koji je sada mostarski muftija. Ima gradskog zapovjednika (dizdar) i pedeset momaka posade.

Oblik grada
To je tvrd grad koji lezi na jednoj vrletnoj crvenoj litici koja se dize do plavih oblaka. Ima oblik bedema, a lezi na jednoj ostroj siljatoj stijeni koja je poput riblje hrptenice. Szidan je od klesanog kamena i izgleda kao da je tek izasao iz ruku neimara. S istocne strane ima jednu visoku kulu, a s desne i s lijeve strane opet pet visokih utvrda (kale). S juzne strane, na vrhu stijene, ima jednu kulu ogromnu i cvrstu kao Aleksandrov zid. Svi bedemi tvrdjave su tako divni da se to ne moze opisati. Ima jednu gvozdanu kapiju koja se otvara prema zapadu. Opkopa uopste nema jer su unaokolo pakleni ponori. Posebno na juznoj strani, pod jednim za pet minareta visokim brdom koje izgleda kao planina Bisatuna (ime planine u Persiji), nalazi se suplja, crvena i vrletna stijena u kojoj ima vise hiljada gnijezda orlova i jastrebova. Covjek se ne usudjuje ni da pogleda dolje.
U gradu (kal'a) ima petnaest pustih kuca, mala dzamija, dvije cisterne i dva topa. U kuli nema nikog. Gradski zapovjednik (dizdar) i sva posada stanuju dilje. Gradske kapije su dan-noc zatvorene.
Spustajuci se od ovog grada prema jugu, nalaze se s obje strane puta citave planine, sume i vocnjaci (bag) sve samih stabala sipova.
Te aleje i sipovina same od sebe rastu i iscezavaju.

Varos Blagaj
Ona se nalazi pod ovim gradom i nikako se ne vidi iz grada. To je malena kasaba. Nalazi se na obali rijeke Bune, koja izvire iz one pecine pod gradskom kapijom, izbijajuci kao sedmoglava azdaja.

Rijeka Buna dijeli ovaj seher nadvoje. Na dva mjesta prelazi se s jedne strane na drugu kamenim mostovima. Ima pet islamskih bogomolja (mihrab). Dolje, medju zidovima (tonluk), nalazi se cudna (osamljena) malena dzamija Mehmed-hana Osvajaca u starinskom stilu. To je divna dzamija sazidana od tvrdog materijala s niskim minaretom, a pokrivena je olovom.

Tu ima medresa, osnovna skola, tekija, manje kupatilo, sva svratista, a na suprotnoj strani dzamije desetak ducana.

Rijeka Buna
Kako je teren pod tvrdjavom prazan, litica (na kojoj lezi grad) nagnula se na zapadnu stranu tako da covjek misli da ce se sad srusiti. Iz velike pecine sto je pod ovom liticom izvire rijeka s velikim hukom. Na izvoru rijeke, pred pomenutom pecinom, nalazi se veliki basen s povrsinom otprilike kao dva gumna; kazu (da je tako dubok) pa da mu niko nije mogao naci dna. Pricaju da su mnogo puta bacali visak s uzetom od sto hvati, i da, toboze, opet nisu nikoko mogli naci dno.
Na obali tog dubokog basena uza same litice podigao je mostarski mufti-efendija jednu tekiju halvetijskog reda, tako da jedan njen visok kioski (kasr) gleda u tu vodu. U tome kiosku (gosk) i na balkonima ove tekije zadrzavaju se svi dervisi (ussak) i vode duge prijateljske razgovore i naucne rasprave. Mnogi uceni i dosjetljivi ljudi promatraju raznovrsne ribe sto su u ovom basenu, a od kojih svaka iznosi po deset-dvadeset oka. To su tako zlatne i krasne bozje ribe da im se covjek, sto ih vise gleda, sve vise divi. Ali ih nikako ne love. Oni vjeruju da nijedan covjek koji bi namjerno ulovio jednu od tih riba ili im bacio travu kojom se one truju sigurno nece biti spasen, da nece imati srece i da ce najposlije biti objesen. Voda ovog basena ljeti je takva da se od cestoke studeni ne moze piti. Mnogi mjestani u njemu plivaju kao ronci.
U stijeni na kojoj lezi tvrdjava i koja se dize nad ovim basenom poput brda Demavenda ima mnogo surih orlova. Na obali ovog basena kolju kurbane pa ih ostavljaju napolju i daju orlovima. Orlovi ovdje uopste ne bjeze od covjeka. Mjestani bacaju ribama ovciju dzigericu i ako je one pojedu, oni vjeruju da ce im se, toboze, ispuniti zelja.
Klima kasabe ja vrlo prijatna. Tu ima vrlo mnogo grozdja, smokova, krusaka, jabuka i bijelih tresanja, tako da smo ove blagoslovene godine ovdje jeli prve tresnje. Zaista se to socne i ukusne tresnje.

Na glasu im je kiseli pekmez (tzv. nardenk) i slatko vino (museles) od sipova sto uspijevaju u ovdasnjim vrdima. Maslina, cempresa, oraha, vinograda i basca ima bezbroj.
Podigavsi se odatle i iduci jedan sat prema jugu, dosli smo na mjesto gdje rijeka Buna ulijeva u Bunicu i tece dalje. Bunica dolazi iz planine Stoca. Sjedinivsi se, one prolaze ispod Danijel-pasina mosta, zatim prodju Cifluk Ljubovica ("Lubzade"), i, tekuci dalje, slivaju se u rijeku Neretvu.
Ja sam, siromah, zatim prosao kroz Danijel-pasi Cifluk, a zatim sam obalom rijeke Neretve presao strmenite kamenjare, sa vinogradima na mnogim mjestima, i za pet sati stigao sam u grad Pocitelj.