[baobab]

Zaključno, što treba napraviti da se ubuduće kod državnih referenduma ne otvaraju opisane ustavnopravne dileme?

Treba promijeniti Zakon o referendumu, Ustavni zakon o Ustavnom sudu, a na kraju i sam Ustav, a najvažnije normativne promjene trebaju biti sljedeće:

1. Propisati obvezu Ustavnog suda da provjerava je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom, za razliku od sadašnje situacije u kojoj isti to čini samo na zahtjev Sabora, s tim da sud (ne)ustavnost referendumskog pitanja treba utvrđivati prije početka skupljanja potpisa, a ne tek nakon.

2. Jasno i precizno propisati što sve mora sadržavati referendumsko pitanje da bi bilo jasno formulirano u smislu postojeće zakonske odredbe odnosno da bi iz njega bilo nedvojbeno kako glasi točan tekst buduće ustavne odredbe i u koji će ustavni članak ista biti inkorporirana.

3. Precizno propisati proceduru promjene Ustava referendumom na način na koji je ta procedura precizno, korak po korak, propisana u slučaju kad se Ustav mijenja u saborskoj proceduri.

Nevezano uz prednje, ali vezano uz ustavno pravo građana na neposredno odlučivanje i demokraciju, treba napraviti sljedeće normativne promjene:

1. Iako smatram da Sabor nema nikakve ustavne ingerencije kad se Ustav mijenja referendumom osim, naravno, one po kojoj raspisuje referendum, treba razriješiti pravno proturječje između ustavne odredbe koja normira da je odluka donijeta na referendumu obvezatna i ustavne odredbe po kojoj zastupnici nemaju obvezujući mandat. Jer, ako nemaju imperativni mandat ne moraju glasati ni za jednu odluku, pa tako ni odluku donijetu na referendumu.

2. Iz Ustava treba brisati odredbu po kojoj se na referendumu može odlučivati o promjeni Ustava. Jer, već sutra, primjerice, možemo biti suočeni s referendumom kojim se traži da u Ustav uđe odredba o zabrani kontracepcije ili s referendumom kojim se traži da u Ustav uđe odredba kojom se briše ustavna odredba po kojoj su svi pred zakonom jednaki i uđe odredba kojom se normira da su pred zakonom Hrvati jednakiji od pripadnika nacionalnih manjina.

3. Treba ustavnopravno osnažiti pravo građana na neposredno odlučivanje na način da se propiše da je za raspisivanje državnog referenduma dovoljno prikupiti 5% potpisa od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Ta bi normativna promjena omogućila puno češće održavanje državnih referenduma. Ali, istodobno u Ustav treba vratiti odredbu po kojoj je referendum pravno valjan uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača Republike Hrvatske. Jer, apsurdno je i neprihvatljivo da po sadašnjoj ustavnoj odredbi koja propisuje da na se referendumu odlučuje većinom birača koji su pristupili referendumu o tako važnom društvenom i pravnom pitanju kao što je odluka o promjeni Ustava teoretski može odlučiti i samo jedan jedini birač.

4. Ako se ne učini poviše treba pravno harmonizirati čl. 6. st. 2. ZoR-a s čl. 87. st. 4. Ustava. Naime, navedeni zakonski članak i dalje normira da je referendum pravno valjan uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača Republike Hrvatske pa je isti evidentno neustavan. Uzgred budi rečeno, ustavne su promjene kojima je iz Ustava brisan gorenavedeni uvjet za pravnu valjanost referenduma izvršene 2010., a Ustavni sud, koji u nekim ustavnosudskim predmetima odlučuje ekspresno, a u nekima nikad, ni nakon tri godine nije posegnuo za ovlašću koju mu daje čl. 38. st. 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu kojim je propisano da ...Ustavni sud može i sam pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i ocjenu suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom... i pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti te zakonske odredbe sa Ustavom, ukinuo tu odredbu i obvezao Sabor da u tom dijelu ZoR uskladi s Ustavom.

5. Ustavom treba propisati rok u kojem je Sabor dužan raspisati referendum ako to zatraži dovoljan broj birača, sada takav rok - ne postoji.

Zaključno, prognoziram da će pitanje glatko proći provjeru ustavnosti na Ustavnom sudu i da isti uopće neće raspravljati baš o ničemu od onoga što sam naveo. Obrazloženje njegove odluke će se svesti na to da takva odredba već dugo postoji u Obiteljskom zakonu, pa ako može u zakonu može i u Ustavu. Nakon toga ćemo se svrstati u ugledno društvo Azerbejdžana, Latvije i Srbije jer te zemlje u Ustavima imaju takvu odluku.

Topic stavljam na politiku jer referendum, uz pravnu, ima i jasnu političku dimenziju, jer će o ustavnosti pitanja odlučivati Ustavni sud koji je političko tijelo i jer će se u nekoj fazi vjerojatno u sve uplesti i Sabor.