Quote:
Marko1976 kaže:
POzdrav, jel ima tu netko ko kuzi ekonomiju, pa da stvarno LAICKIM primjerom odgovori na ovo pitanje.
Sta bi se desilo da sad recimo HRV sama sebi isprinta jednostavno recimo 1 MLD kuna, i to ubaci u proracun ?
Sta bi se desilo, ali dajte fakat laicki objasnite.
Evo ja cu zapoceti kako ja mislim a tko zna neka ispravi ili nadoda.
Znaci jednostavno isprintaju pare i ubace u proracun.
Umirovljenicima ce se lakse vratit dug, djedica ce umjesto kruha sada mozda kupiti i pecivo jer ima vise novaca.
pekar sada ima vise novaca pa ce kupiti jos jedne tenisice makar mu se stare nisu jos raspale.
prodavaonica tenisica ce bolje poslovati i nece otpustiti radnicu u ducanu.
Dugovanja koja drzava ima prema recimo gradjevinskom sektoru... platit ce nekoj gradjevinskoj firmi, koja sada mozda ima blokiran racun jer ceka uplatu od drzave...
znaci tako laickim primjerom sta bi se desilo ?
EDIT: znaci nemojte sad s spikom kako bi kuna devalvirala i novaac izgubio vrijednost, nego fino play by play od pekara do mesara... od one najmanje karike koja ce primit taj isprinatani novac  |
Gledajte, sličnu temu sam pokrenuo ranije: "Financijski ustav i izvor novca"
https://www.forum.hr/showthread.php?t=494832
Nadogradnja te teme je: "Reforma monetarnog i bankarskog sektora"
https://www.forum.hr/showthread.php?t=620347
Ukratko, emisija realnog novca nam je potrebna, ali bez izmjena u financijskom sustavu dogodilo bi se slijedeće:
1. Povećana ponuda kuna pokreće gospodarstvo
, da to je istina
2. Novac koji ulazi u bankarski sustav se preko bankarstva delomične rezerve može multiplicirati u oko 3 puta više kredita
3. Na osnovu toga se potražuje još više novca za dug - trošak je neotplativ (kao i sada)
4. Zarađeni novac se počinje koristiti za kupovanje uvozne robe i uskoro HNB ostaje bez deviza. Tečaj se počinje klizati i inflacija se zakhuktava.
To znači da emisija novca za potrebe u državi mora biti potpomognuta zaštitom od odljeva (uvoza i iznošenja) te se mora spriječiti bankarski sektor da početni unos kuna ne pretvaraju u višestruko više kredita.
Znači nema ništa od potpuno slobodne trgovine. Tj. može biti potpuno slobodna, ako je balansirana i to za robu koja nam treba i koju ne možemo proizvesti. Time bi se prestalo trošiti na kredit.
Imate i moj post:
https://www.forum.hr/showpost.php?p=3...postcount=2322 gdje objašnjavam zašto nema jeftinih kunskih kredita. Problematika je slična kao i sa emisijom novca bez duga.
Živi i pametni bili