Quote:
Sigmund kaže:
Mogu za početak ponoviti ono što sam već ranije rekao, naime da spoznaja nije spoznaja ako se ne može priopćiti nekome drugome. A to se inače može samo uz pomoć pojmova, ili jezika. Mistično "znanje" tako nije znanje u pravom smislu riječi, nego je "intuicija"....
|
Intuicija se također uobličava u slike i/ili pojmove i saopćava se svijetu.
Quote:
|
.... tu sam sad došao do uvida, povezavši to s hegelijanskom logikom - spoznaja individualnog ili univerzalnog. Mistična spoznaja je spoznaja individualnog koja se ne može povezati s univerzalnim, pa je zbog toga ne samo manjkava nego i anomalna, neprirodna i nemoguća. Croce kaže: spoznaja je ili tvoriteljica slika ili tvoriteljica pojmova. Ovo prvo se odnosi na umjetnost i mistiku (a to oboje onda spada u estetiku, u modernom a ne u kantovskom značenju riječi), ali - i pazi sad važne stvari - prema Croceu estetika kao neka posebna "znanost" je iluzija. Naime, on estetiku izjednačava s - lingvistikom. Evo, Parsi, dao sam ti sad malo "food for thought"
|
"Mistična spoznaja" jest individualna ali ako je zajednička (ima zajedničkih elemenata) svim individuama koje tvrde da su je dosegli, makar samo naslućivanjem, onda ne možemo reći da je neprirodna i nemoguća?
Meni se ovo više čini kao problem "unutarnjih čula" o kojima je pričao Steiner: Svaki čovjek ima potencijal razviti tzv unutarnja čula koja odgovaraju vanjskima (unutarnje oko, uho, njuh itd) a kojima, kada ih razvijemo, možemo spoznati "nevidljive" (unutarnje) svjetove koji su nedostupni vanjskim čulima.
Tako imamo znanje, koje nije ni po čemu posebno i extra u odnosu na dosadašnje, samo je sveobuvatnije, a iz današnje pozicije se može činiti "mističnim" samo zato jer još nismo (kao kolektiv) razvili sredstva/instrumente kojima ćemo do njega doći
