Velociraptor kaže:
...
Kako znamo da su dinosauri toplokrvni. Vrlo jednostavno... ptice su toplokrvne, a ptice su dinosauri. Cak i ako onda sumnjamo u toplokvnost ne-theropodnih ili mozda cak i non-avian dinosaura, istu je moguce lako provjeriti. Pocevsi od lokomotorike, do kostiju, brzine rasta, do odnosa grabezljivac-plijen, dinosauri pokazuju slicnost sa sisavcima. Od poznatih zivotinja, jedino dinosauri i sisavci posjeduju sistem kanala u kostima nazvan Haversijski(ili Haverzijasnki) kanali. To je jasna i iskljuciva odlika toplokrvnosti. Jos jedna slicnost dinosaura i sisavaca je u trajanju vrsta. Kod dinosaura i sisavaca, vrste u prosjeku se javljaju i nestaju unutar razdoblja od max nekoliko milijuna godina, dok za hladnokrvne zivotinje je to razdoblje obicno znacajnije dulje.
Sto na kraju imamo? Imamo zivotinje koje hodaju uspravno, uspostavljaju istu ekolosku ravnotezu kao kasnije eocenski sisavci, toplokrvni su, razvijaju let, brinu se o svojim mladima...
...
Kad smo to apsolvirali, ajmo vidjeti dinosaurske prilagodbe koje su ih nacinile tako uspjesnima. Zasto su dinosauri vladali 130 milijuna godina? Ako su sisavci, takoreci, nadmocni dinosaurima, kako ih se od strane neupucenih u ovoj temi naziva, kako je moguce da je evolucija 130 milijuna godina tolerirala nadmoc toboze primitivnijih dinosaura nad naprednijim sisavcima? 130 milijuna godina je, i za evoluciju, JAAAKO dugo vremena – duplo vise nego sto je proslo od izumiranja na kraju Krede i pocetka doba sisavaca. Je li moguce da dinosauri ipak nisu podlozni sisavcima? Pa naravno da je, dan danas dinosauri tvore najmnogobrojniju grupu kopnenih kraljeznjaka i to se nece uskoro promijeniti. Sto je dinosaurima omogucilo najdugovjecniju vladavinu na kopnu od svih grupa i sto ih i dan danas cini tako uspjesnom grupom zivotinja?
Pocnimo od kostura. Ptice imaju izuzetno lagan, a opet izuzetno cvrst kostur. Odlika je to koju su naslijedile od svojih teropodnih dinosaura prethodnika. Naime, gotovo svi dinosauri, ukljucujuci i goleme sauropode(btw, danas se misli da dinosauri poticu od malog bipedalnog archosaura – sauropodi su ocito nanovo razvili cetveronoznost), od kojih su neki dosezali mozda i preko 200 tona i 50 metara duzine(brojke koje sisavci mogu doseci JEDINO i ISKLJUCIVO kad ih podrzava voda), imaju u vecoj ili manjoj mjeri, supljikave kosti. Takve kosti cine tzv. pneumatski skeleton a te vrecice zraka u kostima(ovdje treba reci da te vrecice zraka mogu postojati i postoje i izvan kostiju kostura) su povezane na pluca, kao i kod modernih ptica. Pticji respiratorni sistem je nevjerojatno ucinkovit, za razliku od onoga u sisavaca i gmazova, koji imaju dead-end respiratorni sistem. Uostalom, zasto mislite da ptice svake godine mogu poduzimati najduze migracije od svih zivotinja i zasto ih sisavci ne mogu ugroziti u njihovoj dominaciji u zraku? Biolozi pticji respiratorni sistem nazivaju "countercurrent exchange" sistem.
U pticjem/dinosaurskom respiratornom sistemu, zrak prvo ulazi u kompleksni sistem zracnih vrecica, potom dolazi u pluca, gdje krv tece u suprotnom smjeru od zraka(countercurrent exchange), da bi zatim izisao natrag kroz grlo. Ovakav sistem, gdje zrak prolazi prirodno samo u jednom smjeru, suprotno od smjera krvi, je efikasniji podjednako u izvlacenju kisika iz zraka kao i u odbacivanju ugljicnog dioksida iz krvi. Sisavci i gmazovi imaju neucinkovitiji sistem, gdje zrak ulazi i izlazi u pluca istim putem. Dakle, dinosauri imaju i imali su respiratorni sistem ucinkovitiji od sisavaca. Primjetite da sisavci i gmazovi dijele isti bazicni princip respiratornog sustava, premda je kod gmazova taj isti znatno manje razvijen(njihove potrebe za kisikom su ipak znatno manje zbog hladnokrvnosti). Dinosauri imaju sebi svojstven i jednistven respiratorni sistem medju kopnenim kraljeznjacima.
Kod osjetila dinosauri takodjer odnose pobjedu nad dobrim dijelom sisavaca i gmazova. Iz fosilnih ostataka se moze zakljuciti da su mesozderni dinosauri teropodi redom bili obdareni izuzetno velikim i osjetjivim i ocima(stereoskopski vid) i njuhom, te jako dobrim sluhom. Uostalom, iste prilagodbe dan danas zive u danasnjim dinosaurima, pticama. Tko ima najostriji i najbolji vid i njuh u danasnjem zivotinjskom kraljevstvu? Pa ptice(grabljivice i strvinari), naravno. Dinosauri. Nijedan sisavac ili gmaz ni izbliza nema ostrinu vida grabljivica ili potentnost njuha strvinara.
Sto se tice brzine metabolizma, dinosaurski metabolizam je nedvojbeno jednako brz kao onaj u sisavaca, a kad se uzmu u obzir brzina rasta nekih dinosaurskih vrsta, mozda i brzi. U najmanju ruku, u svakom slucaju, nije 20% sporiji od sisavaca.
Kod dinosaurske inteligencije, iz fosilnih ostataka se moze zakljuciti da su mnoge vrste dinosaura, a pogotovo manji i mali teropodi, imali razvijen i velik mozak(za to vrijeme, evolucijski gledano). U svakom slucaju niposto nekonkurentan tadasnjim sisavcima. Uostalom, dan danas ptice slove za jedne od najpametnijih zivotinja(izdvajam primjer pogotovo novozelandske papige Kea-e koju neki znanstvenici smatraju inteligentnijom i od covjekolikih majmuna, a omjer velicine mozga i tijela je kod ptica tipa gavran i nekih grabljivica slican onome kod primata ili morskih sisavaca)
Sto se tice otpornosti na klimatske promjene, dovoljno je pogledati danasnje ptice i gdje sve one zive. Od antartike do arktika, ptice zive posvuda, bez obzira na temperature i klimu. A u selidbi, neke ptice prolaze doslovne sve klime i klimatske uvjete koji uopce postoje na Zemlji. Stoga, igrati na kartu neprilagodjenosti dinosaura u odnosu na sisavce na klimu i promjene iste, ne igra. A mezozoicki dinosauri su takodjer zivjeli na svim sirinama i pod svim tadasnjim klimama, tako da ni to ne prolazi. Uostalom, klima se konstantno mijenjala i u mezozoiku.
...
|