Quote:
Beljki kaže:
problem je sto gore navedeno nije autenticna Budina rijec i da ista sutta govori i o sebstvu sto nije terminologija starijeg budizma, ociti hindu uticaji jer objasnjava izvornu budisticku doktrinu nesebstva kao nesto sto se odnosi na ego, a ne pravo sebstvo itd, tipicni hindu pristup.
|
pa dobro, mogu ti dati pravo da tradicija Mahayane nije izvorno učenje, da je skupilo utjecaje hinduizma, ali di si iščitao da kad kaže ja, da misli na ego, to ne vidim ....
Poznato je da je priča o nirvani najveći problem budističke filozofije, najviše zato što nema puno zapisa o nirvani. Sam Buddha nije htio pričati o njoj. Njegov stav, navodno je bio – ako želite znati što je to, sami je dosegnite.
Jedinstvenost budističkog učenja, u odnosu na ostala, je ne postojanje sebstva. Po budizmmu ne postoji nikakav self, mi smo samo pet skandhi koje su u međusobnoj interakciji, sebstvo, jastvo je samo iluzija stvorena ovim interakcijama.
Nirvana je realizacija da ne postoji jastvo, sebstvo, self ili kako ga već ti zoveš. Ali ako je to tako ostaje nejasno tko to u Nirvani realizira da ne postoji nikakvo jastvo.
Postoji par kontroverznih stihova u Pali canonu, (Theravada tradicija, kad već inzistiraš na izvornom učenju) u kojem Buddha kaže, citiram na engleskom kako sam našla:
Do not think that this [nirvana] is an empty or void state. There is this consciousness, without distinguishing mark, infinite and shining everywhere (Vinnanam anidassanam anantam sabbato-pabham); it is untouched by the material elements and not subject to any power....(Isti stihovi se ponavljaju u Kevaddha suti, ali je još dodano)
here it is that conditioned consciousness ceases to be.
Tu se može vidjeti da Buddha pravi razliku između dvije vrste svjesnosti, pojedinačne, uvjetovane i čiste svjesnosti, a ne kako to Theravada tradicija govori da postoji samo jedna jedina svjesnost i to ona uvjetovana skandhama.
Ako postoje dvije vrste svjesnosti, ona ljudska, uvjetovana, u iluziji i ona čista u nirvani onda je nirvana puno bliže advaističkoj mokshi , koja se opisuje kao stanje jednote - sat cit ananda ....čista svjesnost, postojanje i blaženstvo.