Pogledaj jedan post
Old 22.12.2009., 09:45   #10
Quote:
pesek1 kaže: Pogledaj post
Te cijevi sam kupio i ugradio 2005. a malo mi je čudna cijena koju si stavio za cijevi u šipkama. Platio sam tada 100m 320€, a šipkaste cijevi su koštale kod nas, čini mi se 30-40% manje, tako da mi se to učinilo dosta skupo. Usput, izvinjenje jer nisam izmjerio dobro debljinu stjenke, nije 1mm nego 0,8mm. Znam da cijena bakra varira, ali izgleda da i trgovci dobro deru.
Ako misliš na Obod sa Cetinja, eto živim 50km od tuda, ali nisam imao pojma da oni to oblažu.
U kući imam kotao za etažno grijanje u kuhinji, tako da su sve cijevi ugrađene u zidove ili u pod unutar kuće, osim nešto malo na tavanu kod ekspanzione posude i tu ne računam na nekakve toplotne gubitke. Ne volim da gledam cijevi kroz kuću, pa sam tražio neko riješenje da se to sve trajno uzida, a za to su mi bile pogodne jedino plastične cijevi ili ove gore navedene, kako bi se svi priključci napravili iz jednog komada, bez spojnica u zidovima i podu.
Prema plastičnim cijevima inače imam dosta rezerve, zbog loših iskustava s nekim drugim proizvodima od plastike. Današnja tehnologija u kemijskoj industriji je toliko napredovala, da se već može programirati period nakon kojeg će se neki plastični proizvod početi razgrađivati, odnosno raspadati. Može se napraviti i plastični proizvod koji će trajati generacijama, ali tko će mi garantovati da je to baš to. Evo jedan mali biser koji mi je napravio problem početkom godine, nije vezano za grijanje, ali je plastična cijev u pitanju.

Ovo je plastična cijev za odvod vode fi 50mm, koja je bila uzidana na priključku izlaza prljave vode iz vešmašine. Stavljena je prije nekih 8-9 godina i sve je bilo u redu do skoro, kad se iznenada „začepila“. Pokušali smo riješiti problem sa svim mogućim sajlama za odčepljivanje, uključujući i električnu, ali kao što se vidi sa slike, to je bilo gubljenje vremena. Nije preostalo ništa drugo, nego da se lomi keramika, kopa zid i vidi što je u pitanju. Kad sam vidio ovakvu cijev, u prvi mah mi je palo na pamet da mi je zidar, koji je zatvarao kanal sa cijevi „sabotirao“ i nekako precvikao tu cijev (znam dobro da je bila ispravna jer sam ju sam ugradio), rekoh, prije nego okrivim čovjeka, daj da pustim kroz nju vrelu vodu, da vidimo što će biti i kad sam to uradio, sva se raskravila kao žvakaća guma. Gledam ovu cijev i pokušavam se sjetiti koji mi ju je mangup prodao (kupovao sam materijal parcijalno) pa da mu odem i ... sve po spisku, ali tko će se sjetiti nakon 8-9 godina.
Imao bih još primjera i sa firmiranim proizvodima, koji imaju plastične elemente, ali i ovako sam predugačak, pa drugi put.
Što se tiče kondenzacije između izolatora i cijevi, mislim da toga kod mene ne bi trebalo biti, a i da je ima, ne brine me mnogo, ako postoje dobro očuvani bakreni predmeti, još iz bakrenog perioda, koji su ležali u zemlji 6000-7000 godina, ja ću biti skroman i očekujem da mi cijevi u zidovima traju barem 100 godina, osim ako mi mangupi nisu ubacili nešto u bakrenu leguru, što će vremenom izgrickati cijevi.
lijepo si to napisao ali ova cijev se sigurno nije zgužvala sama od sebe. jel znaš tvrdoću gusa odnosno lijevanog željeza (lupaš ga čekićem nećeš ga lako slomit) ali ja sam vidio di je odvodna cijev fi 160 pukla ko da je laserom odrezana. i ne jednom nego puca nakon nekog vremena. napomena: ta cijev nije uopće bila pod pritiskom.
to je o željezu. pocinčane neću spominjat pogotovo ne one kaj se danas proizvode.
bakar je trajan metal ali se dosta rasteže pa je poželjno da ima prostor za ekspanziju. i sad u kombinaciji bakra sa mesingom ili čelikom (imaš nekakav spoj na radijatoru) dešava se različito širenje. to ti je sve super ali ti ćeš za 30g i te cijevi promijenit. znam da ne vjeruješ ali vidit ćeš. samo se nadam da nisi nigdje napravio spoj odnosno dodir bakra i pocinčanog da se uvjeriš u još jednu lošu stranu bakra, provodljivost struje i u ovom slučaju galvanska struja.
bakreno koljeno staro niti 2 godine propišalo.
mana kod plastike (po mojem mišljenju) je debljina stijenke koja mora bit veća zbog manje čvrstoće plastike pa samim time dolazi do manjeg unutarnjeg promjera kod istog vanjskog promjera ko kod bakra. i zbog toga je lakše radit s bakrom jer je moguće napravit "kraće" fazone pa je veća mogućnost manevriranja i ima stvarno puno mogućnosti za spajanje.
kod crnih cijevi isto nema nekih problema jedino kaj se duže radi, ružnije izgledaju i hrđaju u nekim slučajevima.
plastika je plastičnija lakše savitljiva lakši je pomak unutar pola centimetra... mana je da su svi skeptični kod spojeva (u podu) pa ako dolazi do preinake...
inače otpornije su na vlagu manje gube toplinu i lako je radit s njima...
tomislav1203 is offline  
Odgovori s citatom