Quote:
rozamama kaže:
simple mind - da, ima problema sa čitanjem. Duže riječi još uvjek slovka. Učiteljica ju zato nikad nije prozivala na ploču ili da nešto čita pred razredom. Ja čitam sa njom, samo sada je toga sve više i ja ne stižem sve ičiti. Al ona dobro uči kada joj se pročita i kada sluša na satu. I matematika joj je problem kada dobije zadatke sa riječima u testu.
pomoć u učenju - hvala na odgovoru. Znala sam da će biti problema i da je sve to stres, a ona na stres jako loše reagira. Povuče se i plače, sa nikim neče razgovarati. Psihologica iz socijalnog joj je zato dala preporuku da ju pitaju samo usmeno, al ta preporuka više ne važi za ovu školu.
Rekla mi je pedagogica da joj profesori ne smiju ići tolko na ruku, da njima treba neki papir ako neču da ju pitaju pismeno. A ona pismeno stvarno ne stiže na sve odgovoriti i onda ima jedva trojke. A puno se i jedinica zaredalo iz nekih predmeta, a kad ju pitaju to isto usmeno zna i pet dobiti.
|
Dobro su vas uputili. Treba obradu i treba službeno rješenje. To što imate nije bilo službeno rješenje, a nakon što to dobijete, trebaš inzistirati na tome da poštuju što je određeno rješenjem. Bit će joj lakše, no i dalje treba mnogo raditi i sigurno je da treba logopedske vježbe. Za to odmah traži uputnicu od šk. liječnika i naručite se u Suvag. (Nemoj čekati jesen.). Slobodno reci da ima disleksiju i da je zadnji čas da krene s vježbama. U Suvagu inzistiraj da je prime na obradu što prije i da s vježbama krene barem od 1. 9. ako ne i prije.
U međuvremenu nju ohrabri: svatko je u nečemu dobar, i svatko ima u nečemu poteškoće. Ne bi se smjela sramiti što ima poteškoće u čitanju i što ide na vježbe. Sigurno je u nečemu jaka. Potraži i pomoć razrednika da joj pomogne u kontaktu s vršnjacima koji nisu senzibilizirani za takve vrste poteškoća.
A da tebe utješim, potpunom istinom. Jedan moj teški disleksičar završio je arhitekturu, druga, bila je djevojčica, medicinu, jedna je danas pravnica. Ima toga još.
Kasnije, kad bude starija, nakon 15. godine, može joj možda pomoći tzv. brzo čitanje (gdje sudjeluju drugi dijelovi mozga nego kao kod uobičajenoga čitanja).