|
Prvi problem sa stemom kod nas je što ga zgade djeci obično još u osnovnoj školi. Matematiku pogotovo,a onda i ostale predmete koji se nadovezuju. Naš sustav se bazira na pamćenju i reprodukciji činjenica,uz jako malo povezivanja i zaključivanja. Matematika se predaje tako da ti daju formule,naštrebaj ih,par zadataka koji su šablonski po formuli i piči dalje. Zato masa ljudi mrzi zadatke s riječima,a takvi zadatci najbolje pokazuju koliko je netko razumio naučeno i zna to primjeniti. Tu se zahtjeva da osoba sama prepozna problem,pravilno ga postavi sa svim poznatim podatcima i onda ga rješi. Analitički pristup rješavanju problema,razmišljanje,uočavanje obrazaca,povezivanje pojmova. Matematika je osnova,na nju se kasnije nadograđuje i fizika i kemija djelomično. I naravno da netko kome se matematika zgadila još u osnovnoj i nema dobru podlogu,kasnije ima problema i sa fizikom i kemijom i informatikom i svim predmetima koji se vežu na to. Jer to nije hrpa podataka koji se mogu bubati. To su puzle koje se slažu jedna u drugu i ako ti jedna fali,nikad ne možeš dobiti punu sliku.
Svatko prosječne inteligencije,sa dovoljno rada i truda može ući u stem i biti solidan u tome. Netko tko ima žicu za to,njemu će samo biti lakše i ima bolju šansu postati odličan u tom polju. Djeci i mladima samo treba STEM približiti,popularizirati i promjeniti način poučavanja. Kroz praktične primjere im pokazati za što se u stvarnom životu koristi dio koji se uči.
S obzirom na to da se sve više toga automatizira i informatizira,inženjeri postaju šljakeri novog doba. Ali još uvijek vladaju određeni stereotipi,pogotovo o ITevcima kao asocijalnim čudacima. No u ITu sve više naglaska se uz tehničke stavlja i na soft skills,tj društvene vještine-komunikaciju,prezentaciju,pregovaranje. I što se više osoba penje na hijerarhijskoj ljestvici,to više društvene vještine ulaze u igru.
|