Quote:
Hlebyn kaže:
... a ekonomisti tipa Novotnya i Vujčića samo nama SADA seru da ne može biti devizne štednje ako nema valutne klauzule ...
Hrvatska odjedamput ne može ono što može Poljska, Češka, Mađarska, ... Rumunjska ... i što je mogla komunistička Jugoslavija sa svojom golemom vojnom potrošnjom  |
Naročito kad bi bilo moguće štednju zaista učiniti štednjom a ne da je to čista investicija (barem tako govore), onda nebi bilo potrebe za deviznom štednjom, ma kolika bila inflacija.
No mi smo jedna beznaćajna zemlja , sa beznaćajnim gospodarstvom i promjene svjetsko monetarno/fiskalnog sustava sigurno nećemo mi pokrenuti.
Iako sa "mjerodavnim mjesta dolaze poruke da sistem nije dobar i u mnogočemu je prepreka rastu svjetskog gospodarstva i standarda.
na pr.
Bivši guverner Španjolske Centralne Banke, Miguel Ángel Fernández Ordóñez (od 2006. do 2012. godine) tijekom 14. sjednice španjolske komisije za financijske krize, govorio je o mogućnosti promjene zakonskih ovlasti kod stvaranja novca, koje imaju privatne banke, zamjenjujući metodu na način da se dopusti građanima da deponiraju svoj novac izravno u središnju banku. Ángel Migel tvrdi kako su mnogi znanstvenici i analitičari ukazali da dostignuti stupanj razvoja omogućuje da se novac stvara direktno iz države, a ne samo posredno iz privatnih banaka. Stvaranje novca bez posrednika, bi bilo blagotvorno ne samo za stabilnost ukupne ekonomije, već bi i zaštitilo učesnike ekonomskog procesa od šokova koje proizvode inovacije financijske industrije.
sa jednog bloga
Laura Boldrini je predsjednica talijanskog parlamenta, ona je sve do jučer, s neviđenom dosljednošću i upornošću, branila neoliberalne, austerity politike eurokrata...
..a danas piše na twitteru kako su austerity i neoliberalizam učinili neizvjesnim živote ljudi, rezanjem socijalne države stvorili su dramatično socijalno stanje, koje je otvorilo put populizmima i neofašizmima. Danas Boldrini, nekoliko mjeseci pred izbore, tvrdi da treba promijeniti razvojni model EU, jer to nije samo socijalna neophodnost, već i demokratska hitnost.