[Alexis]

Što se dešavalo u logoru Jasenovac nakon oslobođenja.

Iako zbivanja nakon 18. svibnja 1945. na prostorima bivšeg ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac izlaze iz Zakonom propisanog djelokruga rada Spomen područja Jasenovac, radi iskazanog velikog interesa javnosti i brojnih upita o tome što se poslije 2. svibnja 1945. događalo na prostoru bivšeg ustaškog logora III Ciglana u Jasenovcu, Savjet JUSP Jasenovac inicirao je u proljeće 2002. pomnije istraživanje kako bi se utvrdile relevantne činjenice.

Utvrđeno je:

- U Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu nisu pronađeni nikakvi dokumenti o tome
da je na području bivšeg ustaškog logora III Ciglana u Jasenovcu poslije rata postojao partizanski (komunistički) zarobljenički ili kažnjenički koncentracijski logor.

- U SPJ pohranjeno je dvadesetak opširnih audio zapisa i pisanih iskaza mještana Jasenovca i sudionika poslijeratnih događanja na tom području. Preciznost tih svjedočenja i njihova velika međusobna podudarnost omogućuju utvrđivanje prilično precizne kronologije događanja i opće slike stanja na području bivšeg ustaškog logora III Ciglana u Jasenovcu poslije 2. svibnja 1945.
(prema: tekstu Radna grupa Jasenovac 1945.-1947., Slavko Goldstein; Jasenovac 1941.-1945. logor smrti i radni logor, Nataša Mataušić, Javna ustanova Spomen područje Jasenovac, 2003. ,175-184)

- Iz prikupljenih izjava mještana Jasenovca, službenih osoba koje su obavljale razne dužnosti u Jasenovcu od 1945. do 1948. te ratnih zarobljenika koji su u tom razdoblju radili u Jasenovcu, očito je da su zgrade bivšeg ustaškog logora bile u takvom ruševnom stanju da se nisu mogle koristiti za smještaj ratnih zarobljenika.

U nekadašnjem logoru u cijelosti su bili sačuvani samo istočni i jugoistočni logorski zid, sačuvani su temelji ciglane i donji postroj lančare, dok su svi ostali logorski objekti bili zatečeni u različitim stanjima urušenosti uslijed miniranja ili spaljivanja.

- Prvi ratni zarobljenici koji su već u svibnju 1945. radili na deminiranju logorskog zida i mjesta Jasenovac bili su smješteni u šupama nekadašnjeg ustaškog magazina hrane nasuprot škole u mjestu Jasenovac.

- Ratni zarobljenici koji su do konca 1945. i tijekom prve polovice 1946. iz logora u Bročicama i Staroj Gradiški dovođeni u Jasenovac na različite prisilne radove, također su bili smješteni u taj objekt. Radilo se o skupinama od do stotinjak ratnih zarobljenika koji su po završetku poslova (demontaža električne centrale i tvornice oružja, prikupljanje željeza, raščišćavanje ruševina, vađenje posmrtnih ostataka žrtava ustaškog logora iz rijeke Save i njihovo pokapanje u postojeće masovne grobnice na logorskom prostoru, sezonski poljoprivredni poslovi u okolnim selima, rušenje logorskog zida, čišćenje cigle i utovar u vagone, sakupljanje bodljikave žice na prostoru bivšeg logora i prijevoz u dvorište šumarije, obnova željezničke pruge Jasenovac-Novska) vraćani nazad u logore iz kojih su dovedeni. Radilo se većinom o zarobljenim njemačkim vojnicima i pripadnicima oružanih snaga NDH.

- U ljeto 1945. na Viktorovcu u Sisku formiran je veliki zarobljenički logor koj je u jesen iste godine pretvoren u kažnjenički logor pod imenom «Zavod za prisilni rad Sisak».

Iz tog je logora u jesen 1945. upućeno oko 600 zatočenika, ratnih zarobljenika, na prisilni rad u Jasenovac. Vanjsko osiguranje ove grupe vršili su pripadnici Korpusa narodne odbrane Jugoslavije (KNOJ-a), a unutarnje Odjeljenje zaštite naroda (OZN-a).

Naziv te grupe zatočenika bio je «Zavod za prisilni rad Sisak – Radna grupa Jasenovac», a sastojala se pretežno od bivših pripadnika oružanih snaga NDH te manjeg broja četnika i pripadnika «Bjele garde» iz Slovenije. Neki su zbog počinjenih zločina već bili osuđeni na višegodišnji prisilni rad, dok je dio njih čekalo suđenje. Među zatočenicima bilo je i onih koji su pod tuđim imenima skrivali svoj pravi identitet. Oko dvadesetak ih je otkriveno i njima se sudilo pred nadležnim sudovima.

Osuđenima u Radnoj grupi Jasenovac presude su se uručivale i u Jasenovcu te su upućivani u Lepoglavu i na druga odredišta izvršavanja kazni.

- Zatočenici iz Radne grupe Jasenovac bili su smješteni na tri lokacije u mjestu Jasenovac: u barakama šumarije, u šupama nekadašnjeg ustaškog magazina hrane nasuprot školi i u samoj zgradi škole. Na rad su odlazili šest dana u tjednu, radili su od 7 do 19 sati, s pauzom za ručak. Doručak i večeru dobivali su u smještajnom prostoru, a ručak na radilištu. Nedjelja je bila neradni dan i tada su primali posjete rodbine, preobuku, poštu i pakete.

- Zatočenici iz Radne grupe Jasenovac borave u Jasenovcu od jeseni 1945. do jeseni 1947. (Radna grupa Jasenovac I, pod zapovjedništvom Save Šakana od jeseni 1945. do travnja 1946. te Radna grupa Jasenovac II, pod zapovjedništvom Mirka Šimunjaka od travnja 1946. do jeseni 1947.).

- Iz izjava svih svjedoka koje su pohranjene u SPJ, vidljivo je da se u tom razdoblju na području biveš ustaškog logora III Ciglana Jasenovac nije desilo niti jedno pojedinačno ili masovno ubojstvo. Spominju se pojedinačne likvidacije i ubijanja manjih skupina u okolnom području i u blizini bivšeg ustaškog logora III Ciglana (u šumi Zelenika i oko željezničke pruge). Žrtve su bili povratnici ili bjegunci s Križnog puta i Bleiburga, osobe iz obližnjih krajeva koji su dobrovoljno ili prisilno bili u unovačeni u ustaše te su pri povratku kućama bili presretani i ubijeni.

- U svim izjavama spominje se likvidacija zatočenika jedne kolone ratnih zarobljenika s Križnog puta, potkraj svibnja ili početkom lipnja 1945. u selu Trebež, oko 15 kilometara uzvodno od Jasenovca. Radilo se o ratnim zarobljenicima dovedenim na likvidaciju iz Zavoda za prisilni rad Sisak.

- Zbog porušenih mostova, kolone ratnih zarobljenika s Križnog puta nisu prolazile niti se zadržavale u Jasenovcu.

U izjavama suvremenika onog vremena spominje se boravak u Jasenovcu samo jedne skupine ratnih zarobljenika s Križnog puta, u ljeto 1946. Kolonu na putu prema Novskoj pratnja je zbog nevremena skrenula i zatražila smještaj u Jasenovcu. Nakon osam sati boravka u prostorijama šumarije, gdje su boravili odvojeno od zatočenika Radne grupe Jasenovac II, ova kolona ratnih zarobljenika nastavila je put prema Novskoj.

- U jesen 1947. završeni su radovi na raščišćavanju ruševina bivšeg ustaškog logora Jasenovac te je u Jasenovcu ostalo oko 170-180 zatočenika koji su zajedno s novopridošlim zatočenicima, zarobljenim njemačkim vojnicima i pripadnicima «Plavog bataljona», radili na obnovi željezničkog mosta preko rijeke Save i pruge. Ova skupina ratnih zarobljenika bila je smještena u barakama u neposrednoj blizini željezničkog mosta uz rijeku Savu.

- Okončanjem poslova, svi ratni zarobljenici odvedeni su 1948. iz Jasenovca.