[contradiction]

vamvam kaže:

Definicija slučajnog događaja ne kaže da sve kombinacije moraju biti jednako vjerojatne. Postoje slučajni događaji gdje nemaju svi ishodi istu vjerojatnost. To pogotovo vrijedi ako imaš nekakav složeni proces koji se sastoji od nekih manjih cjelina koje mogu biti jednako vjerojatne. Npr. ako bacaš novčić (koji ima 50/50 vjerojatnosti da padne na jednu stranu) i brojiš koliko puta je palo pismo, a koliko glava, onda nisu sve vrijednosti tog brojanja jednako vjerojatne.

Znači, treba razlikovati vjerojatnost pojavljivanja nukleotida od vjerojatnosti da evolucijom nastane niz od 92 AA (ili čega već).

Ja i dalje ne mogu dokučiti što pjesnik pokušava reći. Čemu konkretno oponiraš iz uvodnog posta? Sučajni događaj je prilično banalan koncept za razumijeti, te jednostavno znači da je ishod događaja nepoznat prije njegove realizacije. Ako imaš niz nukleotida AAA koji je pod utjecajem mutacija, unaprijed se ne zna hoće li mutacijom biti pogođena baza na poziciji jedan, dva ili tri. Drugim riječima vjerojatnost da neka od tih baza bude pogođena je jednaka. Ako pak okolina determinira da mora biti pogođena baza na poziciji jedan onda je vjerojatnost 1/3 i po matematičkom očekivanju potrebno je 3 mutacije za realizaciju takvog specifičnog događaja.

Moje pitanje je bilo da li se svi nizovi, od njih 20^92, pojavljuju sa jednakom vjerojatnošću, a ne kolika je vjerojatnost pojavljivanja nekih nukleotida.

Odgovorio sam ti posredno na to pitanje. Da, vjerojatnost je jednaka. Mutacija je slučajan događaj što znači da se sa jednakom vjerojatnošću svaki od četiri nukleotida može pojaviti kao baza u nizu nukleotida. To jednako vrijedi za niz od dva nukleotida, za niz od 91 nukleotida i za niz od L nukleotida. I mala ispravka, u konkretnom slučaju ne govorimo o nukleotidima nego o kodonima - nizu od tri nukleotida koji označavaju specifične aminokiseline. No što se tiče vjerojatnosti princip je isti.

Možeš li mi sad konačno odgovoriti čemu iz uvodnog posta oponiraš jer stavrno ne razumijem kako pozivanje na neke apstraktne procese mijenja prirodu slučajnog događaja? Osim ako ne tvrdiš da neki proces(moraš imenovati koji) unaprijed "zna" koje su mutacije potrebne za neke životne uvjete pa u skladu sa tim "znanjem" modificira specifične pozicije nekog dupliciranog genetskog materijala.

Ako misliš na prirodnu selekciju, onda si pokucao na kriva vrata jer selekcija označava proces frekvencije adaptivnih alela u genetskom bazenu populacije, a ne njihovo podrijetlo. Da bi adaptivni alel ušao u genetski bazen prvo mora nastati. A nastaje na način da mutacije djeluju na neki duplicirani genetski materijal.