Quote:
mukotrpak kaže:
Razjasnimo jedno: stavljaš li gromobran ili samo munjovode. Gromobran je šiljak, munjovodi pocinčana traka ili bakrena žica po sljemenu i rubovima krova. Gromobran, zbog veće gustoće naboja na šiljku, bitno deformira električno polje i može izazvati češće udare munja. Munjovodi, uglavnom, samo odvode struju u tlo tako da se ne ošteti objekt i ne uzrokuju pojačano el. polje samim svojim postojanjem. Efekt gromobrana se može pojačati postavljanjem radioaktivnih izotopa koji ioniziraju zrak i smanjuju napon proboja.
|
Termin gromobran je suštinski pogrešan. Grom je akustična manifestacija udarnog pražnjenja (munje) i u engleskom jeziku se to jasno definiše terminom lightning. Thunder je grom, grmljavina. Zato ja koristim termin "instalacija za zaštitu od atmosferskog pražnjenja" ili munjobran. E ovo munjobran je sada gotovo napušten izraz, ali se ranije koristio i možda je neobičan i sada zvuči i izgleda rogobatan, ali je suštinski tačan. Što se tiče šiljaka, tačno je da se el. polje pojačava u okolini naelektrisanih šiljaka (što je manji poluprečnik tijela veća je i količina naelektrisanja skoncentrisana na manjoj površini odnosno pojačava se i el. polje. Ali to je samo u slučaju da je šiljak naelektrisan. U slučaju da šiljak nije naelektrisan (ili nije dovoljno naelektrisan) ni munja ga neće pogoditi. Streamer i leader se neće zatvarati preko šiljka i ne može se govoriti o tome da će munja obavezno pogoditi šiljak. Za projektovanje zaštite (to ne mora biti "gromobran" na kući) veliku ulogu ima i izokeraunički nivo područja na kojem se objekat, dalekovod ili postrojenje nalazi. Principi projetovanja su dati kroz raznorazne teorije. Evo kako je to kod klasičnih terija.
Klasični modeli temelje se na udarnom razmaku (ili poslijednjem probojnom razmaku) S(I). To je takva udaljenost pri kojoj ako glava predvodnika upadne unutar te udaljenosti od najisturenije točke tog objekta, taj će objekt privući grom. Udarni razmak ovisi o količini naboja predvodnika, to jest o vršnoj vrijednosti struje udara:S(I)=alfa x I^beta
U gornjoj formuli vršnu struju groma uvrštavamo u kiloamperima, a poslijednji probojni razmak se dobije u metrima.
To je vrlo važna relacija jer direktno povezuje vršnu struju groma i poslijednji probojni razmak. Prema klasičnim modelima taj je razmak isti za zemlju i za objekte. Bitno je samo pretpostavka da kad se predvodnik približi nekom objektu na udaljenost probojnog razmaka da će tada doći do pogotka u taj objekt. Različiti autori su predlagali različite vrijednosti koeficijenata u gornjoj formuli,a u slijedećoj tablici su dane neke od tih vrijednosti.
MODEL
Alfa beta
Whitehead et Brown 6 0.8
Whitehead 6.4 0.75
IEEE1993 8 0.65
Love 100.65
Važno je reći da iako je ovo najstariji model, on se još uvijek široko primjenjuje, pogotovo kad se pri zaštiti objekta možemo zadovoljiti nižim sigurnosnim uvijetima, ili kod projektiranja manjih gromobranskih instalacija.
Postoje i drugi modeli koji su egzaktniji (ERIKSSONOV MODEL,Rizkov model, model kretanja provodnika), ali svi ovi modeli su uglavnom pokriveni propisima i kreiranjem zaštite po propisima neće se pogriješiti u projektiranju. Za zaštitu dalekovoda i postrojenja koriste se još egzaktniji modeli i preobimno je to ovde iznositi.
Znači potrebno je omogućiti udarnom pražnjenju da završi u zaštitnoj instalaciji ako električno polje toliko ojača da je moguć izboj.