ZAŠTO JE AFERA LABRADOR OSTALA U SJENI?
13. studenoga - Svjedočenjem bivšeg operativca KOS-a Mustafe Čandića koji je na suđenju Miloševiću u Haagu izjavio kako je KOS imao jaku doušničku mrežu i u redovima HDZ-a, na špijunsku aferu "Labrador" bačeno je novo svjetlo. Inače, cijela priča počela je 1991. i kao trakavica se vukla do 1998. Na kraju, nakon gotovo 8 godina, sve je završilo oslobađajućom presudom Radenku Radojčiću i Ratomiru Mažibradi, jedinima dostupnima hrvatskom pravosuđu te presudom zatvorske kazne ostaloj sedmorici nedostupnih špijuna iz te skupine.
Osvajanjem Zapovjedništva 5. zrakoplovnog korpusa u Zagrebu 1991., hrvatska je policija došla u posjed dokumenata na temelju kojih je razbijena, a potom i uhićena,
obavještajno-teroristička skupina KOS-a "Labrador". Miniranjem židovske grobnice na Mirogoju, planiranjem likvidacija istaknutih hrvatskih političara, sabotažama, montiranim razgovorima i ostalim špijunskim aktivnostima, skupina je radila na kompromitiranju i rušenju legalno izabranih hrvatskih vlasti u osvit Domovinskog rata. No, cijela je priča više nego jasno svih ovih godina ostala u sjeni špijunsko-političkih afera u hrvatskom državnom vrhu i od samog početka bila osuđena na propast. Idu li tome u prilog riječi bivšeg operativca KOS-a Mustafe Čandića, koji tvrdi da je KOS imao jaku doušničku mrežu u redovima HDZ-a?
Izjava Josipa Manolića
download
Rijetki su svjedoci koji o tome danas žele govoriti. Josip Manolić kaže kako je puno stvari od samog početka bilo sumnjivo. Jer najveći dio uhićenih, a potom i osumnjičenih špijuna Labradora koncem 1991. razmijenjen je. Drugim riječima - pušten na slobodu. Hrvatska je u zamjenu za njih dobila Antona Kikaša, koji je u Hrvatsku dovozio zrakoplov pun oružja, a izgubila 15 opasnih terorista. Manolić je siguran kako je Hrvatska u toj zamjeni dala puno više nego što je dobila. Manolić je izjavio kako je sumnjivo i to da je Gojko Šušak svojim autoritetom izuzeo grupu iz sudskog postupka. Dodao je da za taj protuzakonit postupak nitko nije znao: ni predsjednik Tuđman niti ministar policije Vekić, koji je dao nalog za uhićenje "Labradora". Razlog tome leži u činjenici da su špijuni imali previše dokumenata kojima su mogli kompromitirati ljude iz hrvatskog političkog vrha, zapravo svoje tajne suradnike. Šušak je, rekao je Manolić, ponajprije štitio sebe, ali i sve one oko sebe.
Niti na prozivke iz Haaga, niti na riječi Josipa Manolića, i pismene molbe novinara, iz HDZ-a nije dobivena ni riječ. Prema računu vjerojatnosti, zaključuje Manolić, neki od tih spavača i danas bi mogli biti konzervirani u hrvatskom političkom životu. No, imena i dalje ostaju tajna, a znat će se, kaže Manolić, kada se na obje strane jednom otvore arhivi, samo što će većina od tih ljudi tada biti na Mirogoju.