[Serengeti]

Alyosha kaže:

Nisu ti ljudi bili idioti. Bilo je i njima jasno da akcije imaju reakciju, da posljedice imaju uzroke u materijalnom svijetu, itd., razlika je u tome što su oni tome pripisivali i nematerijalnu stvarnost. Ja se ne sjećam da je napredak znanosti napravio išta po tom pitanju.

Nisu bili idioti, ali nit su na pladnju dobili svo znanje koje mi danas imamo. Čini mi se da opasno ne uvažavaš taj čimbenik. Pa zamisli sebe da si se rodio u nekom selu u Egiptu 1000. godine prije Krista. Što bi ti znao o mjesecu, suncu, svemiru. Sili teži. Možda bi imao neke svoje ideje, ako si imao neke vrlo progresivne i kreativne gene, ali bi obilato prihvatio vjerovanje mnoštva. Da egipatski bog ispljune sunce, i uvečer ga proguta. zapravo možda bi sumnjao u to, ali ne bi mogao to demantirati jer ne bi vjerojatno predložio svoju neku teoriju koju opet ne bi nikad verificirao svojim suvremenicima.

Možda je određeni dio populacije imao takve progresivne ideje - kao što je ta mehanicistička koju je razvio Laplace, jedan vrlo napredan matematičar , ali većina zajednice zasigurno nije imala. I taj progresivan dio nikad se nije uspio istaći u silnoj masi koja ga je progutala ili pojela - sjeti se Giordana Bruna. Upravo je strogo religijsko učenje okončalo njegov život. To je još jedan konkretan minus religije, posebice one konzervativne kao što je bilo kršćanstvo u 17 vijeku.

I još jedna stvar, današnje kršćanstvo i ostale današnje religije su benigne . Čak biskupi ili papa prihvaćaju mnoge znanstvene ideje. Ali smjesti sebe u 17 ili 18 stoljeće - tada ni kršćanstvo nije bila mila-lala. izgubio bi stolicu na sveučilištu ili čak glavu ako bi tupio nešto što se ne slaže s vjerskim učenjem vatikana.
Neću spominjati Giordana Bruna, križarske ratove, nego mislim i na druge stvari koje iz ovog konteksta možeš vijdeti. Religije su u povijesti ograničavale slobodu, pa i slobodu znanstvenih misli.
Prema tome da budem precizniji, religije su u prošlosti bile puno malicioznije.

Sigurno puno opasnije i štetnije nego danas. danas one u osnovi nisu štetne , osim možda islama i njegovih još uvijek vrlo konzervativnih pogleda na evoluciju i znanost.

Ljudi su oduvijek imali koncepciju apsoluta. Da su religije prilagođene društvenim okolnostima u kojima se pojavljuju, svakako. No ljudi su uvijek imali koncepciju apsoluta, iako se shvaćanje i izražavanje istog donekle mijenjalo kroz povijest. Čak i u politeističkim religijama. U monoteističkim religijama je to nešto drugačije izraženo, ali takve su hijerarhije oduvijek postojale. Religije dijele zajedničku suštinu.


Ali neće pasti na nulu. Apsoluta se nikada nećemo riješiti.

Zadrti ateisti imaju neku svoju definiciju apsoluta. To je filozofski pojam i spada u fil. domenu, a ne vjersku ili religijsku. Dawkins niti ne napada pojam aposluta. Daj shvati to. Upravo kaže ovo:

Chapter one, "A deeply religious non-believer", seeks to clarify the difference between what Dawkins terms "Einsteinian religion" and "supernatural religion". He notes that the former includes quasi-mystical and pantheistic references to God in the work of physicists like Albert Einstein and Stephen Hawking, and describes such pantheism as "sexed up atheism". Dawkins instead takes issue with the theism present in religions like Christianity, Islam, and Hinduism.[14] The proposed existence of this interventionist God, which Dawkins calls the "God Hypothesis", becomes an important theme in the book.[15] He maintains that the existence or non-existence of God is a scientific fact about the universe, which is discoverable in principle if not in practice.[

U tom su slučaju sve ideje "virusi", ne samo religijske ideje. To je tada jednostavno priroda ideja u društvu. Ideje, naravno, ne preživljavaju ukoliko su pogubne po pojedinca ili kolektiv koji se tim idejama priklanjaju, therefore, apsurdno je tvrditi da je religija sa sobom donijela više lošega nego dobroga. To je i srž mog argumenta, koji je evolucijski. Sekularizam nije izgradio nijednu civilizaciju. Liberalizam nije izgradio nijednu civilizaciju. Razlog tome je što su to inferiorni sustavi koji, iako su se nužno pojavljivali kao ideje kroz povijest, nikada nisu uspjeli pobijediti u procesu selekcije.

Prisutnost religije u civilizacijama je zanimljiv argument. Ali u čemu se radi.
Ti si to postavio, tako što kažeš da dočim većina(ili sve ) civilizacije kroz povijest su razvile svoju religiju/kultove, da su religije superiornije u odnosu na druge ne-religijske (strogo sekularne) civlizacije.


Ali zašto bi to značilo da su religijske civilizacije superiornije? To samo znači da svaka civilizacija u svom početku razvije religiju. jer svaka civilizacija u svom početku je bila na istom (vrlo niskom) stupnju poznavanja prirodnih zakona i svijeta oko sebe. Pa kao što sam elaborirao religija se razvije kao potreba, katalizator kao što to R.D objašnjava. IZVRĆEŠ ARGUMENTE. Znači civilizacije na različitim kontinetima, latinska amerika, afrika, azija su doživjele tzv konvergentnu evoluciju. To ti je pojava u biologiji kada različite nepovezane vrste razviju neko slično svojstvo ili organ neovisno jedni o drugima. Recimo sonar su razvili i šišmiši i neke ptice.

Možda je odgovor jer je religija povezana s umjetnošću. Recimo sve ljudske civilizacije razvile su umjetnost. slikarstvo ili oslikavanje predmeta, spilja, zidova. zatim imaju neki ples, glazbu, barem primitivnu. Sve civilizacije.

I aboridžini. Iako su oni na tehnološkom planu živjeli ko u kamenom dobu. Nit su otkrili kotač kad su nizozemci otkrili australiju 1606, a europljani su tada imali kompase, barut, jedra, katapulte . Znači bili su vrlo primitivni. Ali imali su svoja vjerovanja, božanstva, Uluru. Kako to objasniti? Očito je umjestnost (ples, glazba, likovno izražavanje) svojstvenije, bliže ljudima u ranim stadijima napretka nego znanost, tehnički izumi i sl.

Isto kao što smo prvo razvili ili otkrili parni stroj - ne zato što je to superornije, nego ga je lakše otkriti ili napraviti od sofisticiranijih benzinkih ili električnih motora.