Medonosna pčela
Izvor: Wikipedija
Medarica(Apis mellifera carnica)
Sistematika
Carstvo: Životinje
Koljeno: Člankonošci
Razred: Kukci
Red: Hymenoptera
Podred: Apocrita
Natporodica: Apoidea
Porodica: Apidae
Potporodica: Apinae
Tribus: Apini
Rod: Apis
Vrsta: A. mellifera
Dvojno ime
Apis mellifera
Linnaeus, 1758.
Medonosna pčela (Apis mellifera) pripada redu opnokrilaca (Hymenoptera). To su vrlo razvijeni kukci, a nastali su na području Afrike, Europe i Bliskog istoka pa se dijele na afričke, orijentalne i europske podvrste. Ljudi su oduvjek bili fascinirani pčelama i nađeni su mnogi povijesni izvori koji govore upravo o ovim malim bićima. Tako su na primjer Egipćani mislili da su pčele nastale iz suza Ra-boga Sunca, a Grci su pričali da su pčele čuvale Zeusa dok je bio mali i hranile ga medom.
Budući da pripada člankonošcima, tijelo pčele građeno je od hitina i sastoji se od glave, prsa i zatka. Na prsima su tri para nogu i dva para tankih krila. Kad pčela poleti, krila se spoje pa joj je lakše letiti. Pčele lete od cvijeta do cvijeta i skupljaju biljni nektar i pelud te ga nose u košnicu. Usta su joj građena od dva dijela : prednji dio kojim grize i stražnji dio koji je zapravo rilce pomoću kojeg pčela usisava tekućinu. Na nogama ima košaricu, tj. udubljenje s dlačicama gdje sprema nektar.
Pet očiju iznad usta, služe pčeli za raspoznavanje nekih boja dok neke druge ne može vidjeti. Naime, ona vidi samo plavu i žutu, ali i ultraljubičastu koju čovjek ne može vidjeti.
Unatoč lošim očima, pčele su uspjele razviti izvanredno osjetilo njuha. Pomoću mirisa pčele se međusobno razlikuju jer svaka zajednica ima drugačiji miris. Osjetilne stanice njuha smještene su na vrhu ticala. Znanstvenici su pokusima utvrdili da pčelama osjetilo okusa nije veoma razvijeno jer one skupljaju slatku otopinu i kada nema dobar okus. Zadak se sastoji od devet kolutića i na njemu su voskovne žlijezde koje izlučuju tvar za izgradnju saća. Zadak završava nazubljenim žalcem koji je za pčelu zapravo jedina obrana. Nakon uboda pčela žalac ne može izvući pa se on otkine a ona ugiba. Najotrovniji sastojak otrova ispuštenog pri ubodu je melitin i vrlo je opasan za ljude koji su na njega alergični.Pčelinja je zajednica jedna od najorganiziranijih društava u prirodi. Vrlo je slična ljudskom društvu u Srednjem vijeku - ima kraljicu i njene podanike. Zapravo, u pčelinjoj zajednici se nalazi tri vrste pčela : matica, radilica i trut.
Uzimljavanje pčela
Kada nastupe zimski dani pčelama osigurajte mir u košnici i izbjegavajte svako nepotrebno uznemiravanje pčela. Kod uznemiravanja pčela zimi one će reagirati uzimanjem dodatnih zaliha hrane. Time opterećuju nepotrebno probavne organe, pa nerijetko od toga i mnoga društva stradaju. Ukoliko ste dobro i ispravno uzimili svoje pčelinje zajednice što vam je i dužnost, nema potrebe za uznemiravanjem pčela. Ukoliko niste zimi to više nećete moći ispraviti pa opet ne dirajte nepotrebno košnice. Eventualne Vaše manje propuste pčele su ispravile, a svaki veći propust znači najčešće gubitak zajednice. Vaš jedini i neizbježni zimski zadatak je briga o osiguranju mira na pčelinjaku i eventualno čišćenje leta nakon zimskih oborina - snijega. Snijeg čistimo samo s leta košnice kako bi omogućili ulaz svježeg zraka u košnicu. Sa same košnice snijeg ne treba čistiti jer služi kao dodatni prirodni izolator košnice. Povremeno prije nego temperature porastu ispred košnica na snijeg nabacajte malo slame ili nečeg sličnog da pčele kod pročisnog leta ne sljeću na hladan snijeg što za njih može biti kobno. Uzimljavanje pčela svake godine kod pčelara izaziva nelagodu da li će pčele prezimiti ili ne, one koje prezime da li će biti dovoljno snažne za brz proljetni razvoj do prve ozbiljnije pčelinje paše. Važna činjenica koju se pčelari pridržavaju je da se u zimu ulazi sa dovoljno jakim zajednicama. Slabe zajednice u klupku troše previše hrane i energije za proizvodnnju topline pa ih prije zime treba spojiti sa zdravim i jakim pčelinjim zajednicama ili sa srednje jakim kako bi dobili jednu jaku zajednicu. Velika većina pčelara koji su zajednice uzimili bar i jednu zimu zna da jaka zajednica, dovoljno hrane i prozračnost košnice važni elementi za dobro i pravilno uzimljavanje. Vlažan zrak bolje provodi toplinu od suhog, da pčele samo posredno griju košnicu grijući klupko, hladan zrak ulazi kroz sve otvore košnice prvenstveno na samo leto koliko god ga mi smanjili... sve su to činjenice koje ne treba zaboraviti prilikom uzimljavanja pčelinjih zajednica. Mnogi pčelari griješe kada prilikom utopljavanja košnica pred nadolazeću zimu praktički onemoguće cirkulaciju zraka u košnici. Pravilno uzimljena košnica mora imati cirkulaciju zraka gotovo kao i ljeti. Samo utopljavanje košnice bitno je i dolazi do izražaja tek kada matica sredinom ili krajem siječnja počinje sa zalijeganjem prvih jajašaca. Tada dodatna izolacija ima ulogu smanjenja uinka razlika između nižih noćnih i viših dnevnih temperatura.
Temperature
Zimsko klupko prije formiraju slabije zajednice sa manjim brojem pčela. Tako da bilježimo kako se klupko formira kod:
Nukleusi - na 13°C
Srednje zajednice - na 10°C
Jake zajednice - na 8°C
U samom zimskom klupku bilježimo temperature od 9-10°C na periferiji klupka i 20-30°C u sredini zimskog pčelinjeg klupka.
Rojenje pčela
Rojenje je prirodni nagon pčela u njihovoj borbi za održanjem vrste. Samo rojenje jednim dijelom vjerojatno potječe od nagona za seljenjem koje susrećemo još i danas kod pojedinih insekata. Da bi pčele pokrenule u rojevno stanje potrebni su neki od preduvijeta kao što su: pogodna temperatura i medenje medonosnog bilja. Rojenje je u stvari dijeljenje jedne u dvije nove i međusobno potpuno neovisne zajednice.
Vrste pčela u pčelinjoj zajednici
U normalnoj pčelinjoj zajednici živi i radi tri vrste pčela koje razlikujemo prema spolu, izgledu, obliku, veličini i radnim zadacima. To su matica, trut i radilica.
Matica
Boje za označavanje maticaMaticu zovu i kraljicom pčelinjaka, ali i ona se za taj položaj mora izboriti. Naime, nakon 17 dana u jajetu ona se izlegne i njen prvi zadatak je naći sve ostale matice u matičnjaku i ubiti ih prije nego se izlegnu. Nakon toga ona mora izletiti iz košnice na oplodnju. Matica se pari sa trutom, ali on ne preživi jer ostavlja svoje cijele spolne organe u tijelu matice. Nakon oplodnje matica postaje stroj za rađanje i uvijek je okružena radilicama koje ju hrane i čuvaju.
U pčelarstvu radi lakšeg raspoznavanja i snalaženja pčelinja matica se označava bojom. Boje su međunarodno prihvaćene radi lakšeg snalaženja prilikom trovine. Matice se označuju bijelom, žutom, crvenom, zelenom i plavom bojom. Svaka boja je oznaka za određenu godinu.
Trut
Trut je mužjak pčele i razvoj njegove ličinke traje najduže (do 32 dana). Vrlo je velik i ne može se sam hraniti već ga hrane radilice. Kad dosegne spolnu zrelost izlazi na prvi let. Obično se svi trutovi okupe na jednom mjestu u zraku gdje dođe i matica. Samo će ju najbrži od njih oploditi i on tada ugiba. Ponekad ako nema hrane za cijelu zajednicu, radilice izbacuju preostale trutove van iz košnice nakon oplodnje. U suprotnom trutovi ostaju i svojom veličinom griju ostale pčele.
Radilica
Radilica je također ženka, ali sa zakržljalim jajnicima. Ona u nedostatku matice može također zalijegati jajašca ali iz njih s obzirom da su neoplođena izlježu samo trutovi.
Raspodjela posla u košnici
Siva pčela medarica na ulazu u košnicuU košnici svaka pčela obavlja svoj posao ovisno o starosti pa se razlikuju:
pčele hraniteljice (0-3 dana starosti) - hrane mlade pčele i leglo
pčele graditeljice (3-10 dana starosti) - grade saće (luče vosak i matičnu mliječ)
pčele čistačice (10-15) čiste košnicu iznoseći trunje i mrtve ličinke ili pčele, te lepećući krilima na ulazu u košnicu ubacuju zrak u košnicu, čime u košnici stalno održavaju potrebnu temperaturu (oko 25 °C)
pčele stražarice (15-20 dana starosti) - čuvaju košnicu od neprijatelja
pčele radilice ( 20 dana do kraja života) donose u košnicu nektar, pelud, propolis i vodu.
U Hrvatskoj autohtona pčela je Siva pčela ( Apis mellifera carnica ). To je jedna od najvažnijih pasmina Sive pčele. One su također specifične po tome što među svim pčelama imaju najdulje rilce na ustima (do 6,7mm).
Nadam se da će vam štivo biti zanimljivo
mama Sanja