[Sh@dow]

zalazak pameti kaže:

mislim da bi grci sa svojom valutom plivali slobodnim stilom,a ovako su ledjno...

Grci bi se izvan Eurozone ponašali identično kao što su se ponašali prije ulaska u Eurozonu i u Eurozoni do izbijanja Velike recesije.

Slažem se kako Grčka nije trebala ući u Eurozonu zato što nemaju isti pogled na život općenito kao jedni Nijemci ili Austrijanci. Međutim to je bila i ostala volja naroda. U jeku najjače krize većina Grka je bila protiv izlaska iz Eurozone.

I jedno mora biti jasno, takva Grčka na svojoj nacionalnoj valuti nikada, ali nikada ne bi imala tako nisku cijenu novca kao što je imala i dalje ima kao članica Eurozone. Ljudima treba biti jasno da ne možeš imati i ovce i novce.

za to sto se dogodilo talijanima i grcima preduvjet je bio euro.....

Jednim dijelom se mogu složiti sa ovom konstatacijom. No na kraju cijele priče uvijek ispada da si sam pao, sam se ubio. Da su navedeni provodili fiskalno odgovornu politiku, danas se ne bi nalazili u ovim problemima. Iz aviona je vidljivo kako nisu dio optimalnog valutne zone po imeni Eurozona. U tom smislu moguće su samo dva izlaza; ili da konzistentnom fiskalnom politikom to postanu, ili da napuste Eurozonu.

aspiriniks kaže:

Pa zasto onda euro? Eto i mi kao mala Estonija imamo gotovo fixni tecaj spram eura godinama. Gdje je greska?
Ne, sigurno nije u euru. Nije ni u kuni. Jos jednom, zasto euro?

Nema greške. Estonija je prosperirala, dokle RH nije. Sve je isto osim odnos jedne i druge države prema tržištu ( liberalizaciji ) i prema fiskalnoj politici i njezinoj ulozi u gospodarsko društvenom razvoju.

Zašto Eurozona? Po meni zato što tečajnu politiku nikada nismo koristili kao sredstvo nego kao cilj. Niti ćemo je ikada koristiti. Pogotovo ne danas kada smo svjedoci egzodusa radne snage i bijele kuge koja isušuje bazen radne snage. U prijevodu, poslodavci su pod velikim pritiskom da povećavaju cijenu rada i u tim uvjetima je iluzorno očekivati da putem tečajne politike istu rušimo.

Zato pišem kako sva prilagodba mora i treba doći s fiskalne strane. U takvim uvjetima je jednostavno preskupo ostati na nacionalnoj valuti, pošto 100 baznih poena niža kamatna stopa za nas kao društvo u cijelini znači uštedu od 300 milijuna EUR. Kada govorimo o konverzijskim profitima od strane financijskog sektora onda govorimo o dodatnih par sto milijuna HRK troška za sektore poduzeća i kućanstva. Nadalje, ako će tečajni paritet prilikom ulaska u ETM postaviti na EUR / 7.45 HRK, onda govorimo i o neizgubljenim profitima od strane izvoznog sektora kada devizni tečaj EUR zna često iznositi ispod te razine.

Ima li itko u uvoj drzavi koji moze na temelju stvarnih podataka napraviti simulaciju uvodjenja eura te ocijeniti pozitivne/negativne ucinke?

Napisao sam koji mogu biti pozitivni efekti. Vezano za negativne ne pada mi niti jedan na pamet. Jedino taj da gubimo tečajni mehanizam. Ali njega u stvarnosti ne gubimo kada ga niti ne koristimo. Ne možeš izgubiti nešto što nemaš.

klokanovac kaže:

Da, ali tu nisu samo bili dugovi prema državi, već i prema drugima, koji nemaju nikakve veze s državom. Dakle netko je morao garantirati da će isplatiti sve dugove u dogovorenom roku.

Dugovi brodogradilišta su se u najvećoj mjeri odnosili na dugove prema državnom sektoru i financijskim institucijama. U tom dijelu je država direktno pomogla tako što je svoja potraživanja otpisala, dokle je dugove prema financijskim institucijama preuzela na sebe povećanjem javnog duga. Točka i tu nema više ali. Ok?

klokanovac kaže:

Htio sam reći kako tečaj kune nije imao blage veze s propašću naših brodogradilišta, već korupcija unutar istih. Isto kao i u ostalim javnim industrijskim zonama. Tečaj kune je samo izgovor za nesmetani i masovni lopovluk, jer dok ti kradeš lovu, narodu moraš baciti prašinu u oči da nisi ti kriv, već HNB. Ne kažem da je HNB zato manje kriv, ali glupost je tvrditi da je HNB uništio proizvodnju u Hrvatskoj. Samo glupa budala još puši te glupe fore.

U brodogradilišta je bilo svega, od gospodarskog kriminala, nestručnog vođenja, pa na dalje. Međutim, nitko, ali nitko ne može poreći da je HNB svojom politikom aprecirane nacionalne monete na svakoj deviznoj transakciji od brodograditelja uzimala dio HRK. U uvjetima VT deficita imaš apreciranu monetu. To je čista redistribucija dohotka sa izvoznika prema uvozniku, sa kapitala na rad.

Dakle da, HNB je direktno svojom politikom nanosio financijsku štetu između ostalog i brodograđevnoj industriji. To na niti jedan način ne amnesitra kriminalno loše državno upravljanje vlastitom imovinu, u ovom slučaju brodogradnjom.

klokanovac kaže:

Trebalo bi te interesirati, jer su nagomilani državni i javni sektor, te korumpirane i nesposobne lokalne samouprave ustvari glavni krivci za lošu monetarnu politiku i slabu produktivnost. Sve to utječe na monetarnu politiku, a ti se ograđuješ od toga, kao da nije važno.

Nije mi jasno kako došao do monetarne politike i slabe produktivnosti. O tome nitko nije govorio. Postavio sam vrlo preciznu tezu; sve dok Uljanik i Brodograđevna industrija Split dobivaju državne potpore ne možemo znati njihovo pravo stanje stvari kada je profitabilnost u pitanju. To ćemo saznati onog trenutka kada više neće dobivati nikakve državne potpore, kao što ih ne dobivaju druge tvrtke u realnom sektoru. I to je to, ništa više ništa manje.

klokanovac kaže:

Kažem da su vratili proizvodnju u pogone, jer taman kada su brodogradilišta bila pred gašenjem, proizvodnja je u potpunosti prestala.

Brodogradilišta nikada nisu ostala bez knjigi narudžbi. Problem je bio i ostao profitabilnost odrađenih poslova. Tada je brodogradnja funkcionirala da je ugovarala izgradnju brodova unaprijed sa gubicima, znajući da će vlasnik ( država ) te gubitke pokriti. Tako da stvarno nema smisla da izmišljaš priču o praznim knjigama narudžbi.

klokanovac kaže:

Tebi su puna usta tih državnih potpora. Mislim, da, dobivaju državne potpore, ali zaboravljaš da oni to i pokrivaju s onime što zarade od prodaje na tržištu. Od te zarade oni otplaćuju dugove. Dakle, nije istina da u potpunosti ovise o državi. Država pokriva samo jedan manji dio njihovih potreba, ostatak oni moraju pokriti sami od prodaje brodova na tržištu.

Konačno si priznao ono što sam tvrdio od samog početka. Dakle, da, u netto iznosu su primatelji državnih potpora. Hvala!

Idemo dalje, u trenutku dok primaš državne potpore nezahvalno je govoriti o nekakvom profitu. Možemo, ali samo onda kada iz RDG-a uklonimo iznos direktnih i indirekntih državnih potpora.

klokanovac kaže:

Propala bi firma Joze Krkanovića d.o.o., Baja-Karabaja usluge i Cosa-Nostra Kum Čmrljić business management

Zašto? Pa ja mislim da bi upravo tvrtke koje posluju u sektoru međunarodno nerazmjenjivih dobara profitirale, pošto bi tim činom automatski probudio domaću potražnju. Međutim, na drugoj strani bi napravio nešto nezamislivo. Doslovno bi uništio izvozni sektor, devizni priljev, međunarodne pričuve, a na samom kraju i devizni tečaj HRK. Kada bi narod završio s tobom EUR bi vrijedio 20 ili 30 HRK.

Imaš li uopće adekvatnu razinu znanja da shvatiš o čemu pišem?

klokanovac kaže:

Hej, pa ti si rekao da te korupcija ne zanima. Glede Japana, situacija je očito tamo i gora nego kod nas. Ako ništa drugo, masakrom generacija su postali broj 1 u tehnološkoj proizvodnji.

Prvo, indeks percepcije korupcije govori kako se Japan globalno gledano nalazi na 20, dokle RH na 55 mjestu. Ne razumijem stoga na koji način je situacija tamo gora nego u RH? Pojasni.

Drugo, odgovori na jednostavno pitanje; slijedimo li tvoju logiku, vrijedi li da je životni standard u Japanu 17 puta niži nego isti u RH? Odgovorit ću umjesto tebe. Naravno da ne. Japan je neusporedivo razvijenija država od RH. U prijevodu, ovo što ti pišeš da paritet određuje razinu životnog standarda nema veze s vezom.

Pogledaj koliko vrijedi korejski won. Po tebi ispada da je Južna Koreja zemlja trećeg, a ne jedna od najnaprednijih država svijeta. Educiraj se!

klokanovac kaže:

Pa upravo to i je utjecalo na monetarnu politiku. U tom grmu leži zec. Slabija valuta=veća korupcija=slabiji standard i siromaštvo=proizvodnja za zemlje zapada=jeftina radna snaga i manja prava radnika. Isto ovo o čemu govorim događa ti se na srednjem i dalekom istoku.

Educiraj se! Nominalni devizni tečaj uopće nije bitan za razvojni put. Bitan je onaj realni, pošto on određuje tvoju razinu konkurentnosti. Ne postoje slabe i jake valute. Valuta je valuta i unatoč činjenici da USD vrijedi 6 HRK i 110 JPY, to ne znači da su Hrvati bogatiji od Japanaca. Upravo suprotono, Japanci su bogatiji od Hrvata i što se toga tiče USD može vrijediti 330 JPY, ali onda prosječna netto plaća ne bi bila 275.000 JPY nego 825.000 JPY. Japanska ekonomska efikanost podržava da prosječna netto plaća u Japanu izražena u USD iznosi 2.500 USD. Ali ne podržava da iznosi 5.000 USD. Pošto da podržava onda bi je imali. Razumiješ?