Quote:
vojvo kaže:
u industrijaliziranim, tehnološki naprednim društvima, s razvijenom i bogatom srednjom klasom nikada nije bilo niti će biti socijalizma. Osim toga to je i povijest pokazala. Fašizam se javio u Njemačkoj i Italiji (industrijskim zemljama), a socijalizam u agrarnim društvima, s velikim brojem slabo obrazovane i plaćene radničke klase i seljaka. Pa nije bez razloga Lenjin shvatio da bez seljaka nema ništa od revolucije pa je uz radnike ubacio i seljake.
|
Ono što zoveš socijalizmom je "realni socijalizam", povijesno iskustvo naroda "od Berlina do Vladivostoka" plus Kina i još poneka država.
Uglavnom državno vlasništvo nad sredstvima proizvodnje, centralno planiranje, diktatura proletarijata, demokratski centralizam... jesam li nešto zaboravio ?
Sustav razvijen nakon 1917. (stogodišnjica !), slomom carske Rusije u I. svjetskom ratu.
Osnovno... o carskoj Rusiji ne možemo govoriti kao o naciji. Ta je država-imperij naglo razvijala kapitalizam krajem XIX. stoljeća, ali sa velikim manjkom političkih institucija građanskog društva.
Toliko velikim, da se niti svijest o zajedničkoj pripadnosti naciji nije mogla u pravom smislu razviti (u tom smislu da je i najbjedniji seljak imao osjećaj nečeg zajedničkog sa povlaštenim vrhovima društva).
Tako niti SSSR nije bio jedna nacija. Neke komponente nacije su se u njemu nastavile razvijati, ali društveno-politički sustav je postavljao jasne limite.
Što se facizma i nacizma tiče, nastali su u zemljama koje su u većoj mjeri krenule prema izgradnji nacije, ali sa i dalje slabo razvijenim institucijama koje podupiru građansko društvo i demokraciju.
Prilikom takvog "stres-testa" kao što je to bio I. svjetski rat, ta društva nisu izdržala, slomila su se i implodirala u totalitarizam. Još ako su izgubile rat (Njemačka), regresija je bila sveobuhvatna.
Ne treba zaboraviti niti ostatak Europe. Danas se nekako zaboravlja koliko je bilo razočaranje i šok širom Europe kao posljedica I. svjetskog rata, koliki udarac je zadobio liberalizam kao ideologija.
Postojanje industrije i brojnost radničke klase imalo je neki utjecaj, iako, ne mislim presudan. Sve su te zemlje, pa i Rusija i Kina bile prethodno uključene u globalni ekonomski sustav (prisjetimo se prvog globalizacijskog vala prije I. svjetskog rata !).