[pantigana]

Članak se odnosi na Istru ali je isto stanje i u cijeloj državi:


Prinosi meda u Istri ove su sezone za 60-70 posto manji od uobičajenih, zbog čega će mu cijena morati porasti barem za pet kuna po kilogramu, a istarskim pčelarima moglo bi ga ponestati već na proljeće. Uzrok toliko smanjenim prinosima su štete nastale zbog iznimno loših vremenskih uvjeta, pogotovo u vrijeme bagremove i kestenove paše, a iako je u posljednjem desetljeću bilo jačih suša, nikad kao ovog proljeća i ljeta raspored sušnih razdoblja nije bio toliko nepovoljan za pčelare. Zato istarski, ali i hrvatski pčelari, jer slične su (ne)prilike zadesile i druge krajeve, putem svojih udruga i Hrvatskog pčelarskog saveza traže proglašenje elementarne nepogode i nadoknadu šteta, što međutim neće biti lako ishoditi jer takva je procedura normirana za »klasičnu« poljoprivrednu proizvodnju, a ne i za pčelarstvo.

Što se minulog proljeća i ljeta događalo u istarskim pčelinjacima i mednim pašnjacima pobliže pojašnjava predsjednik Pčelarske udruge »Lipa« iz Pazina Ranko Anđelini. Najkvalitetniji istarski med, onaj bagremov, nastaje u vrijeme bagremove cvatnje, krajem svibnja, ali bagrem je, ovisno o lokalnim vremenskim prilikama, ovaj put cvjetao vrlo nejednoliko. Pčelari iz svih područja Istre žalili su se na podbačaj bagremove paše, a prinosi se kreću oko deset kilograma po košnici, dok je prosječan prinos ranijih godina iznosio i do 25 kilograma bagremovog meda po košnici.

Sredinom lipnja, kad se vadi kestenov med, nastupilo je novo razočaranje, pogotovo u središnjoj Istri, gdje je zbog lošeg vremena kestenova paša ponegdje trajala i samo jedan dan. Tako je prinos kestenovog meda ostao na razini od ispod pet kilograma po košnici, dok ga se inače znalo dobiti 10-15 kilograma.

Međutim, nakon kestenove paše, kad bi u normalnim prilikama trebala uslijediti livadna, nastupilo je dvomjesečno sušno razdoblje tijekom kojeg nije bilo nikakvog unosa u košnice. Zato su pčelari koji su u lipnju izvadili med iz košnica morali prihranjivati pčele da ne bi uginule od gladi, a kod onih koji su ga ostavili u košnicama pčele su tijekom sušnog ljeta potrošile sve zalihe. Zbog suše je izostala i uobičajena livadna paša u srpnju. Takva je situacija primorala pčelare na povećane izdatke da bi održali pčele na životu, a zbog smanjenih prinosa ostali su i bez uobičajenog prihoda.

Med će morati poskupjeti za barem pet kuna po kilogramu (prosječna cijena istarskog bagremovog meda dosad je iznosila 30-40 kuna po kilogramu), i vjerojatno se ove sezone uopće neće prodavati na veliko, smatra Anđelini, ali s obzirom na proizvedene količine, do proljeća će ga i potpuno nestati s tržišta.

Najlošije su prošle središnja Istra te Buzeština i Labinština.
Konzultacije o mogućnosti proglašenja elementarne nepogode za pčelarstvo sa županijskim odjelom za poljoprivredu zapele su na neminovnoj činjenici da je, po zakonskim uvjetima, nepogodu moguće proglasiti (i na osnovu toga pokrenuti postupak nadoknade štete) jedino u slučaju da ukupna šteta premašuje 20 posto županijskog proračuna, a kod dvjestotinjak istarskih pčelara (za koje ni ne postoji vjerodostojna evidencija s podacima o broju košnica i godišnjoj proizvodnji meda) ukupna šteta, iako je za svakoga ponaosob katastrofalna, ipak nije tolika.
Županija tu dakle ne može ništa pa su se istarski pčelari povezali s drugim hrvatskim pčelarima i nacionalnim savezom, da bi zahtjev za proglašenje elementarne nepogode i nadoknadu štete zajedno uputili Ministarstvu poljoprivrede.

D. ŠIŠOVIĆ