Pogledaj jedan post
Old 03.11.2007., 23:04   #20
Quote:
Tahvil-pasa kaže: Pogledaj post
Mislim na Austro-Tuski rat od 1737-1739 godine koji je poceo Austo-Ugarskim krsenjem Pozarevackog mira i opstim napadom na Bosnu.Nije se tu radilo o "lokalnoj megalomaniji" nego o pravom osvajackom pohodu, koji je tezio da iskoristi predhodne nedavne pobune i kugu u BiH i odlazak velikog broja Bosnjaka u odbranu Ocakova, prilikom kojeg je i Car, cini mi se Karlo VI, izdao proglas Bosnjacima da se poslije osvajanja imaju il prekrstiti ili ici iz Bosne.Poslije pobjeda Bosanskih snaga pod Banjalukom i Starom Ostrovicom konacno je usanovljena sjeverna ganica BiH i ozbiljniji A.U napadi odbijeni za sljedecih 140 godina.Ne smije se ni zaboraviti uspjesna odbrana Bosanskog Novog 1717 i gotovo cijele "prave" Krajine tokom ratova 1683-1699 i 1714-1718.
Sto se samoga rata iz 1788 (tzv.Dubickog rata) tice i tu je uspjesno zaustavljena A.U i to na samome pocetku kampanje i sto je najznakovitije zajednickim snagama i muslimanskih i katolickih Bosnjaka.
Ne osvrćući se na zadnje dijelove o Bošnjacima, mogu reći ono što je zapisano u svim enciklopedijama:

*Turska je sila slomljena u pohodima Ludwiga i, posebno, princa Eugena

*no, to ne znači da je bila potpuno nemoćna i u stanju raspadanja. Na to nitko i nije mislio, zna se da je vodila (iako izgubila, ali svejedno vodila) još Balkanski rat u 20. stoljeću. No, ona više nije bila sposobna za vojnu agresiju, kao ni na ozbiljna osvajanja

*Požarevački mir je znak njenoga poraza, a kasniji Beogardski je minoran ustupak Beograda i dikjela Vlaške, koja se ionako bunila protiv Austrije koja im je, kao moderna birokratska država onoga doba, bila manja nevolja od Osmanlija

*porazi Austrije u bitkama (teško je i reći da se radilo o bitkama, više o kugi i okršajima) znak su potpune nepopularnosti rata u Austriji i nezainteresiranosti austrijskoga društva za to pohode, u kojima je profitirala, u savezništvu s Austrijom, jedino Rusija, koja je unatoč velikim gubitcima (poglavito od bolesti i slabe higijene), osvojila strateški važno područje Krima i niz okolnih crnomorskih dijelova

* točno je da Austrija nije imala popularnu potporu u svojim višim krugovima, ni u narodu, pa se na kraju sve svelo na soliranje Josipa koji se uskoro morao više zabaviti nizom europskih ratova. U kontekstu europskih ratova u 18. stoljeću prije Francuske revolucije, Turska je bila marginalna sila koju su, kao što rekoh, uglavnom podupirale "zapadnije" zemlje zbog straha od ekspanzije Rusije. Samo Osmansko carstvo nije imalo snage ni za kakav ofenzivni pohod protiv susjeda cijelo 18. stoljeće nakon što je slomljeno kao ozbiljna sila početkom stoljeća. Naravno da je imala snage da se nekako još brani u Europi- no uspjeh je te obrane sada u cijelosti ovisio o konstelaciji odnosa među europskim silama.

Quote:

Poznato je da je Beogradski mir vratio teritorije izgubljene Pozarevackim mirom a takav sporazum je bio moguc samo uspjesima na vojnom i diplomatskom polju.
Citao sam veoma mnogo o ovoj temi ali na ovakvu konstataciju poput tvoje prvi put nailazim.Iz kakvih izvora uzimas ova potpuno fantasticna misljenja.
Uspjesi na vojnom polju su uistinu bili posljedica austrijskoga avanturizma koji se na rat ozbiljno nije ni pripremio. Koja je to ključna bitka koju su Osmanlije dobili u ratu protiv Habsburga ? Ništa, sve se svelo na ispuhivanje Rusa koji su završili dobitkom, no puno manjim od onoga što su naumili.

Za ilustraciju intenziteta ratovanja u tom dobu i relativnu ulogu Turske:
http://users.erols.com/mwhite28/wars18c.htm

http://en.wikipedia.org/wiki/Russo-T...2%80%931792%29
Hroboatos is offline  
Odgovori s citatom