Najpoznatiji brazilski modernisticki pisac Mario de Andrade kritizira tadasnje vlasti (pocetkom 20.st) i opisuje lingvisticku situaciju u Brazilu: ''falam numa língua e escrevem noutra.” (govore jednim jezikom a pisu na drugom)
http://mscamp.wordpress.com/macunaima/
Assim como o português saiu do latim pela corrupção popular desta língua, o brasileiro está saindo do português. (Monteiro Lobato, brazilski pisac)
Bilo kako bilo...
U Portugalu prevode Paula Coelha s brazilskog na luzitanski jer ga razumiju kao sto hrvati razumiju srpski ali ih nervira (bas kao sto Hrvate zivcira citati srpski).
S druge strane, sapunice i filmove iz Portugala Brazilci uvijek nasinkroniziraju na brazilski jer ne razumiju portugalski iz Portugala, npr. Brazilcima portugalski (pt) zvuci kao hrvatima Bugarski, skoro da i nema vokala.
Enciklopedija Britannica u clanku o Brazilu se slaze sa mojim praktickim iskustvom i kaze da Brazilci bolje razumiju juznoamericki spanjolski od portugalskog iz Portugala.
Barem kad ide neki hispanac na brazilskom dnevniku nema nikad prijevoda, a kad ide Portugalac odmah se prevodi jer Portugalci govore nerazumljivo, kao da pricaju ruski.
Da pojednostavimo: bas kao sto je Njemcima tesko razumjeti Svicarce, tako
je Brazilcima tesko razumjeti Portugalce. I bas kao sto Svicarce titluju ili nasinkroniziraju prije prikazivanja u Njemackoj, tako i Brazilci titluju ili nasinkroniziraju Brazilce.
Samo ime jezika nije bitno, razlike postoje i mogu biti samo vece.
Mozda je to stoga, sto Brazil nije nikad ulagao u koloniju, i prvi fakulteti u Brazilu
su otvoreni tek nakon neovisnosti, no za razvoj jezika je bilo vec prekasno,
u nekoliko stoljeca govorni jezici su se toliko promijenili, da Brazilski govor vec i ima svoju posebnu gramatiku:
S druge strane Spanjolska je vec u 16.stoljecu otvorila sveucilista po svojim kolonijama (Santo Domingo, Lima) pa je razvoj jezika tekao usporedno, i razlike u gramatici su minimalne, a spanjolski cak i ima univerzalni pravopis.
Dok sam zivio u Brazilu, primijetio sam da
1) Izravni potomci Portugalaca* zagovaraju portugalski jezik i neku kulturnu uniju s Portugalom
2) Crnci, indijanci, mjesanci, i potomci Talijana i Spanjolaca zagovaraju kulturno neovisan jezik, i zele da se vise vrednuje brazilska upotreba jezika, te smatraju da bi Brazilu bilo bolje prihvatiti da je latinoamericka zemlja, a ne postkolonijalni ostatak Portugala.
---
*Njih ima 18 % prema zadnjem popisu stanovnistva
Meni bi bilo divno da Brazilci prihvate svoj jezik kako su Amerikanci prihvatili, ime jezika nije bitno, bitno je da se valoriziraju, mnogi Brazilci (pogotovo potomci Portugalaca) smatraju da govore ''krivi'' portugalski, imaju kompleks manje vrijednosti. Tako dolazi do apsurdne situacije, jednim jezikom se pise, a drugim prica: tipicna diglosija. Dok su engleski, talijanski i vecina jezika smanjili razliku izmedju govornog i pisanog jezika, Brazil i u ovom pitanju zeli ostati zemlja kontrasta...To je jedna stvar koju mrzim o Brazilu, previse kontrasta, ide se iz krajnosti u krajnosti, i nitko nikoga ne slusa, nema dijaloga. Osim toga, cesto se bave krivim stvarima, tipicno nebitnim, zato i ostaju zemlja 3. svijeta, nazalost.
Ipak cu stati na stranu onih 90 % siromaha, koji se ne srame jezika koji govore. A sto se tice, brazilskih politicara i bogatuna, sto se mene tice mogu govoriti i kineski ako zele ...
Da je Brazil IKAD napravio referendum ''Kako zelite da se zove jezik'', mislim da bi 80% ljudi glasalo za to da se zove brazilski. No, politicari su 1986. uveli portugalski kao sluzbeni jezik u ustav, ne pitavsi ikoga, do tada jezik Brazila se zvao: língua nacional (narodni jezik).
Portugalci su uspjeli napraviti lingvocid nad prvim sluzbenim jezikom brazila: tupy, koji se u obliku ''opceg jezika'' (lingua geral) govorio od 1500-1750 u Brazilu. Mislim da je Tupy-Guarani zasluzio biti drugi jezik Brazila (jest drugi sluzbeni u Paragvaju), bas kao sto je Maori drugi sluzbeni na Novom Zelandu.
Zivjeli São Paulo (drzava Talijana) i Bahia (drzava crnaca), dolje Rio (drzava Portugalaca)!