Pogledaj jedan post
Old 08.10.2017., 11:44   #5580
Monolog.
Počela sam pisati na papir dnevne obaveze koje moram izvršiti.
Zašto. Zato što bi najradije ležala, trkeljala po forumu i netu i neradila ništa. Jer mi se ništa ne da.
Ali, imam obaveze koje MORAM obaviti.
Trivijalne stvari, od pranja suđa i peglanja do pranja suđa i peglanja.
I ako si ne napišem što trebam, u tren oka se pogubim, odlutam mentalno i pozaboravljam što sam htjela.
Vraćam se milion puta naprijed, nazad, ne znam što sam započela, jer sam u međuvremenu vidjela nešto drugo da treba napraviti, pa onda uhvatim to, pa odradim nešto drugo, pa me neko zove i pita pa time odvuče pažnju, pa ne znam gdje sam počela.
A energija mi je ili nula ili ako se skoncentriram i skupim energiju uradim 50 stvari po kući, nakon čega od manjka kondicije crknem i legnem na kauč i ne mogu se pomaknuti.
I sve te dnevne kućne aktivnosti mi idu na živce, a neće ih niko osim mene napraviti, i ta spoznaja mi isto ide na kurac.
Nemam vremena za sebe.
Točnije, ne znam naći vremena za sebe.
Koprcam se u onome što MORAM, a ne radim ono što bi htjela jer za to nemam više vremena. Premda je sad više i pitanje, a što bi u stvari htjela.
Dani prolaze, ja se koprcam, ništa ne stignem, nerviram se kad skužim da ništa ne stignem, a većinom nemam ni pojma da nisam stigla ništa napraviti osim kad vidim hrpu veša neispeglanog za koji treba jedno 3h peglanja da bi ga riješila.

Mrzim kućne poslove.
A oni me fino čekaju i čekaju da me

Kraj nedjeljnog monologa.
Idem kuhati.
8472 is offline