[ostoja]

Vojni zapovjednici, političari, novinari i obavještajci sudjelovali su u sustavnom skrivanju istine o ubojstvima hrvatskih civila koja su počinjena tijekom rata u Bosni i Hercegovini

SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika) - Tek deset godina nakon okončanja rata u Bosni i Hercegovini doznaje se više o zločinima koji su tijekom sukoba u BiH počinjeni nad hrvatskim civilima, i koji su izvan svake sumnje pridonijeli da se praktično prepolovi broj Hrvata koji žive u ovoj zemlji. Najnovija skandalozna otkrića ipak pokazuju da, po svemu sudeći, skrivanje podataka o ratnom stradanju Hrvata nije bilo slučajno - već je riječ o sustavnom prikrivanju zločina s jasnim političkim ciljevima. Doduše, u proteklih 13 godina o zločinima nad Hrvatima govorili su neki političari i novinari, no oni bi se često nakon toga našli na meti bučnih kritika kao »desničari« ili »pristaše Tuđmanove politike«, pa je javnost njihove iskaze uzimala s rezervom. Nažalost, čak se i o zločinima nad Hrvatima u Republici Srpskoj, gdje nedostaje 200.000 Hrvata u odnosu na njihov prijeratni broj, često govori potiho i tek uzgred, kad se spominju bošnjačke žrtve na tom području.
Primjerice, danas se u Hrvatskoj u najširoj javnosti mnogo zna o pokolju muslimana u Ahmićima u travnju 1993. godine, no gotovo nitko nije čuo za mjesto Trusina gdje su doslovno istoga dana, praktično u isto vrijeme, muslimanski vojnici u redovima Armije BiH ubili 22 Hrvata civila.
Donedavno vrlo se malo znalo i o ritualnim ubojstvima Hrvata od strane mudžahedina na području središnje Bosne, i tek se tijekom suđenja pred Sudom BiH Iračaninu s putovnicom BiH Abdoulahu Maktoufu otkrivaju neke pojedinosti. Najpoznatiji slučaj, o kojem je u tijeku suđenje pred Haaškim tribunalom, svakako je pokolj 62 hrvatska civila i jednog zarobljenog vojnika u selima Grabovica i Uzdol u Hercegovini. Za te je zločine optužen bivši zapovjednik Armije BiH, umirovljeni general Sefer Halilović. Halilovića se tereti po zapovjednoj odgovornosti i jedan ključnih svjedoka protiv njega je Ramiz Delalić Ćelo, bivši zapovjednik Devete brdske brigade Armije BiH čiji su pripadnici navodno i počinili zločin. Ono što je posebno zanimljivo u Delalićevom svjedočenju je otkriće da je postojala izravna zapovijed o tome da se od javnosti sakriju informacije o zločinima nad Hrvatima, što su poštovali bošnjački novinari kojima je bio dopušten pristup crtama bojišnice.

Druga recentna otkrića govore o ulozi bošnjačkih obavještajaca u prikrivanju istine o ubojstvu više od 20 Hrvata u Bugojnu, odnosno ometanju pronalaženja njihovih zemnih ostataka. Tek su prošloga tjedna u dvije masovne grobnice na području Bugojna otkrivena tijela za koja se pretpostavlja da je najvjerojatnije riječ o ubijenim Hrvatima.
Nažalost, čini se da je uspjehu prikrivanja istine o zločinima nad Hrvatima pridonio i Haaški tribunal, pa i glavna haška tužiteljica Carla del Ponte, koji čini se nisu jednako dosljedno istraživali nedjela u kojima su žrtve bili Hrvati u BiH. Kraj teksta.

Ja pridodajem da su ovakvu stanju tendencioznim i jednostranim pisanjem o ratu u BiH, odlučujuće pridonijeli hrvatski novinari.