Nije valjda Andelko da si ušao u polemiku sa Imotskim oko teksta povelje koji nisi ni vidio!? Čuo si "podatak" od Glamočana koji se hvale unaokolo????""" I to je povijesni argument iza kojeg si stao?!?!?!?!?! Jaoooo... Rekao sam ti da ćeš sebe uništiti... upozorio sam te.
Bitno je da se i sam Marko Vego odrekao te svoje tvrdnje oko Glamoča... Dakako da su nas svašta pogrešnog učili u školi, moj Andelko. Svakojake bajke i izmišljotine su tu plasirane u oblasti društvenih znanosti, you name it. Supervizori naše naobrazbe su to postajali na račun političke podobnosti. Zato me osobito raduje da kod nas postoje osobe poput Snježane Koren, koja je spremna suočiti se sa uvriježenim misinterpretacijama i neistinama.
http://www.ffzg.hr/seetn/practice/hi..._stoljecu.html
--------------------------
No posvetimo se ostalim uznemirenim komentarima mog dragog, ali unezvijerenog kolege Andelka.
- Prvo je tvrdio kako je Glamoč granična župa splitske nadbiskupije, koja se prvi put spominje 1078 kao Dlanoce
- Potom je pun ushićenja iznio pseudo-dokument iz 1185., u kome Dlanoce nestaje kao župa splitske nadbiskupije! Nema je! Isparila bez objašnjenja (na koje još uvijek čekamo).
- Sada tvrdi da je otkrio još raniji spomen Gamoča od onog kojeg se Marko Vego odrekao: on pronalazi te iste Dlamoce u pseudo-dokumentu Trpimira (u čiju autentičnost ne sumnjam ja, nego hrvatska historiografija). Tako je godinu tobožnjeg spomena Glamoča pomjerio na 852. Ovaj put su Dlamoce susjedne posjedima splitskog nadbiskupa. Komedija.
I zbog takvog unutarnjeg konflikta i uznemirenosti, Andelko inzistira na svom miješanju pojmova crkvene parohije (župe) i političke oblasti pod županom (županije). Tako uporno ponavlja svoju izmišljotinu kako je Glamoč bio u sastavu županije Livno, iako za to ne nuđa nikakve dokaze. Štoviše, Konstantin Porfirogenit nam govori o srbijanskoj granici u oblasti županije Cetina (Dinara), što je ostvarivo jedino uz kontrolu donjeg Livanjskog polja i zaleđa u koje spadaju Staretina, Golija i Cincar. To je prirodni bedem koji odvaja Livno od Glamoča.
Inače, kada se Andelko smiri i pribere malo, vidjet će da su njegove dileme oko Bugara već davno razjašnjene. Poglavlje XXXII, De Administrando Imperio nam objašnjava kako su Bugari prešavši Srbiju stigli Do Hrvatske. U svojoj prethodnoj poruci sam rekao kako Skilica definira Slavene u susjedstvu Bugara: "Narod Srba, koje još i Hrvatima zovu". Očito je da on poistovjećuje Hrvate i Srbe, zbog njihove srodnosti i zbog zajedničke države o kojoj svjedodžbu ostavlja LjPD (doduše, srpski vladari često moraju umirivati neposlušnu i egzotičnu provinciju Hrvatsku).