Quote:
Jednostavko kaže:
Meni to nije čudno, jer nisam primijetio da ovdje ima Nietzcheovih "fanova", a i da ima ne vidim zašto je to važno.
|
Dužnost mi je odgovoriti.
Pronašao sam djelomično prevedeni tekst o kojem govorimo.
Quote:
Na velikim udaljenostima sila je, u skladu s Newtonovim zakonom gravitacije, privlačna. Za vrlo velike udaljenosti Bošković je iznio ideju o nužnosti modifikacije Newtonova zakona gravitacije. Boškovićeva krivulja sila je neprekidna i sastoji se od dvaju asimptotskih krakova (odbojnoga i privlačnoga) i presijeca os apscise u ravnotežnim točkama nazvanima točkama kohezije i nekohezije. Boškovićeva je sila vrlo slična sili između atoma u molekuli ili čvrstom tijelu i nuklearnoj sili među nukleonima (protonima i neutronima), pa joj je Karl Herzfeld dao naziv »potencijalna energija prema Boškoviću«. Jedan jedini zakon sila koje postoje u prirodi (lex unica virium in natura existentium), tj. ideja da se sva stvarnost protumači na osnovi jednog zakona, Boškovićev je doprinos svjetskoj znanosti. Ta je ideja bila vidljiva kod A. Einsteina, W. Heisenberga i u suvremenoj znanosti, gdje se još nije uspjelo jednom jedinstvenom teorijom opisati četiri poznate sile u prirodi (gravitacijsku, elektromagnetsku, slabu i jaku nuklearnu silu). Boškovićev je jedan jedini zakon nacrt za veliku ujedinjenu teoriju polja ili još više teoriju o svemu (theory of everything). Iz bezuvjetnog zahtjeva da zakon neprekidnosti mora biti očuvan, slijedilo je odbacivanje mogućnosti izravnog dodira čestica zbog odbojne sile (dotada nitko nije poricao postojanje dodira među česticama tvari). Danas se u znanosti smatra da su osnovni sastojci tvari onakvi kakvima ih je zamišljao Bošković. Boškovićeve tvarne točke najelementarniji su sastojci tvari i to ih povezuje s kvarkovima i leptonima u današnjoj znanosti. Kako se tvar sastoji od točkastih čestica, slijedi da u njoj ima mnogo praznoga prostora. Time je prekinuo s materijalističko-korpuskularnom teorijom tvari i postavio pravu dinamističko-atomističku teoriju stvorivši nov pojam stvarnosti i novu sliku svijeta, pa bi se uz tzv. »kopernikanski obrat« trebalo govoriti i o »boškovićanskom obratu«, jer je to »najveći trijumf nad osjetilima koji je dosad na Zemlji postignut« te da su Bošković i Kopernik »dva najveća protivnika privida« (F. Nietzsche, 1882., 1886).
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8948
|
Citat o Boškoviću i Koperniku preuzet je s ove internetske stranice:
https://en.wikisource.org/wiki/Beyon...Evil/Chapter_I
Taj citat dokazuje da N. nisu bile poznate dvije jednostavne činjenice.
Prva je činjenica o Boškoviću.
Druga činjenica je Nietzscheovo nepoznavanje rezultata pokusa koji je izveo Airy i koji možemo interpretirati na način da Zemlja miruje.
Možemo (možda) zaključiti da te činjenice nisu bile poznate ni u Evropi Nietzscheova vremena.
Zašto je to važno?
Postoje li u Evropi našeg vremena takve opće nepoznate činjenice?
Allaisov je efekt (možda) jedna takva činjenica.
Allaisov efekt opisuje čudno ponašanje njihala u vrijeme pomrčine Sunca i možda dovodi u pitanje istinitost teorije relativnosti.
Ove će godine u Sjedinjenim Državama biti moguće promatrati pomrčinu Sunca i možda će biti otkriveno više činjenica o toj čudnoj pojavi.
https://en.wikipedia.org/wiki/Solar_...ugust_21,_2017
Ako se dokaže istinitost te pojave, možda će biti moguće dokazati neistinitost teorije relativnosti.