[Mljacko]

H

helenizam - povijesno-umjetničko razdoblje potaknuto osvajanjima Aleksandra velikog. karakterizira ga miješanja grčke filozofije s istočnjačkom tradicijom, vrlo često mističnom. u filozofiji daje naglasak pitanjima etike i sreće čovjeka

hedonizam - (grč. hedone = naslada, ugoda, užitak, zadovoljstvo) učenje po kojem je trenutni užitak jedino istinsko dobro.

hereza - krivovjerje. pojam vrlo često upotrebljivan u svrhu očuavanja moći dominantne religijske organizacije (npr. katoličke Crkve)

hermeneutika - (grč. hermeneutike tekhne = vještina tumačenja) prvotno vještina tumačenja napisanoga. U novijoj filozofiji metoda izlaganja i objašnjenja smisla uopće, pa i smisla bitka. Za Heideggera je fenomenologiija postojanja (Dasein) hermenutika u prvotnom značenju riječi kojom se označuje tumačenje (Sein und Zeit).

heteronomija - (grč. heteros = drugi + nomos = zakon, pravilo) izvanjsko određenje, po drugome uspostavljen red, ovisnost o zakonima koje je uspostavio netko drugi. suprotno: autonomija.

heuristika - (grč. heuriskein = nalaziti, naći, otkriti) nauka o metodama istraživanja novih znanja.

hilozoizam - učenje da je materija prožeta životom. izvorno od Talesa.

hipoteza - (grč. hypothesis = pod-postavka) početna pretpostavka od koje započinje objašnejnje nekog problema.

historija - (grč. historia = ispitivanje, vijest, znanje) istraživanje i rekonstrukcija prošlosti. različito: povijest.

holizam - nauk da je cjelina više nego suma svih svojih dijelova, da cjelina nije potpuno objašnjiva kao međudjelovanje njenih sastojaka, nego da su sastojci tek nesavršene apstrakcije iz cjeline.

humanizam - (lat. humanus = čovječan) svjesno razrađeni antropocentrizam koji, polazeći od poznavanja čovjeka ide za vrijednosnom afirmacijom čovjeka. kulturno-povijesni pokret na početku novog vijeka koji naglašava dostojanstvo čovjeka. prvi počeci humanizma javljaju se u Italiji (Dante, Petrarca)

humanost - (lat. humanus = čovječan) čovječnost, ljudskost. odnos prema ljudima prožet poštovanjem.