KULTURA ODIJEVANJA
PRASTARI ZIMSKI ODJEVNI PREDMET POSTAO UNIKATNI SUVENIR
Original made in Kupres:
nakurnjak za spasit život
Gledanje na kupreški odjevni predmet, jedinstven u umjerenom europskom pojasu, koji se zove, da prostite, nakurnjak, prepuno je predrasuda. A zapravo se radilo o pukoj zaštiti biološke reprodukcije. Žene bi pri pletivu govorile: "Kuma moja, da je život uščuvat." I nisu raspravljale o veličinama, nego o kvaliteti vune i gustoći pletiva
Piše Petar MILOŠ
Ako se ovih ledenih dana itko smrzava, onda su to stanovnici tople Hercegovine. Što južnije, to hladnije. Nisu tomu razlog niske vanjske temperature zraka, nego niske kućne temperature, pa je npr. daleko toplije u kupreškim kućama nego u mostarskim, ljubuškim, neumskim.
U mediteranskoj se Hercegovini jednostavno ljudi slabo pripreme za zimu, računajući da je kod njih ionako toplo. Pa kad sam neki dan došao posjetiti prijatelja u Mostar, zatekao sam u dnevnoj sobi čeljad umotanu u deke, bunde i ostale zimske pokrivače.
Legende o veličini
Hercegovci o svemu tomu moraju razmišljati i sukladno djelovati. I dosta dobro sve to rade, osim što slabo griju kuće. Za razliku od Kuprešaka koji se zimi vesele upravo zbog hladnoće. Kud ćeš veće sreće kao ući u toplu kuću izvana gdje grane pucaju od hladnoće?
Da i klima pravi ljude i njihovo ponašanje, svjedoči i kupreški odjevni predmet, jedinstven u umjerenom europskom pojasu, a koji se zove, da prostite, nakurnjak. Danas ga zbog poplave svakovrsnih odjevnih predmeta ni u Kupresu nema osim možda u kakvoj škrinji, ali je nekada nakurnjak bio obavezan sastavni dio curskog ruha na Kupreškoj visoravni.
Tada nije bilo muških gaća, nego su se nosile tkane čakšire kroz čije je džepove puhao propuh. Zato bi se moglo kazati da su Kuprešaci izumili gaće u ovom dijelu Europe.
O nakurnjacima se posljednjih godina ispredaju legende, pa se često pretjeruje i u njihovoj veličini. Kao, cure su mjeru uzimale po ruci. No, jedna mi kupreška baka nedavno veli da su bili dosta plitki.
I odmah mi je bilo sve jasno. Kako su žene mudrije od muškaraca, tako su se dosjetile plesti male nakurnjake kako ne bi veličinom šokirale buduće muževe i tako im stvarale komplekse.
To samo znači da je današnje gledanje na taj odjevni predmet prepuno predrasuda i mitologije. A zapravo se radilo o pukoj zaštiti biološke reprodukcije.
Pa se i nježnik u to vrijeme zvao "život", a žene bi pri pletivu govorile: "Kuma moja, da je život uščuvat." I nisu raspravljale o veličinama i brojevima, nego o kvaliteti vune i nabijanju žica, tj. gustoći pletiva.
Procvat suvenira
Zato bi se sada Kuprešacima, koji nakurnjake prodaju kao suvenire, moglo preporučiti da će prodaja biti bolja ako su manji. A Hercegovcima da češće ubace u peć suk drveta, jer će im biti toplije.
A u toploj sobi čovjek sa sebe zbaci svu odjeću.
