Pogledaj jedan post
Old 17.07.2011., 18:44   #95
"Jevrejsko poštenje" III

Eto u tome se sastoji zidovsko postenje, koje im sveta i bozanstvena knjiga Talmud ocinski
ulijeva.
Zbog takog slavnog, ili kao sto veli dr. August Rolling sramnog vjeronauka Talmudova,
Zidovi su mu ostali neminovno vjerni kroz sva vremena i medju svima narodima. Ali danas i
djeca vec uvidjaju da mu ne ostaju Zidovi vjerni sto su pobozni i posteni, vec za to sto im ta
5
sveta knjiga radi bogatstva i opstanka kajisarskog naroda zidovskog svaku podlost dopusta.
6. O bogu zidovskom Talmud takodje do uzasa smjesne slike prica
Ta sveta knjiga izbranog naroda bozijeg evo sta veli o Bogu: Po njoj dan ima 12 sati. U prva
tri sata Bog sjedi i proucava zakon; u drugim trima satima sudi, u trecim hrani cio svijet, a u
poslednja tri sata Bog sjedi i igra se sa kraljem riba Levijatanom.
Menahem veli uz to da Bog nocu uci Talmud (f. 97.3. p.17)
Za Levijatana veli Talmud da mu je celjust tako velika da riba od 300 milja duzine u njega uci
moze i da mu je Bog zbog te grdne velicine morao zenu oduzeti, jer bi se se svet sa tako
pregolemim cudovistima napunio, koja bi sve potrla. S toga je veliki Bog muskarca zasjekao,
a zenskinju utamanio, osolio i ostavio za cast pravednima u raju. (Tr. Aboda s. f. 3. i Baba b.
f. 74.1.2).
Igra bozija sa Levijatanom trajala je samo do razorenja Jerusalima (A a. O). Od tog doba Bog
se prestao igrati i sa Levijatanom i sa Evom, sa kojom se od prije igrase. (Tr. Berach. f 61).
Poslije razorenja Jerusalima i progonstva Zida po svijetu, place Bog zato, sto je sagrijesio
zbog razorenja zidovskog Jerusalima i svoj bogoizbrani narod po svijetu rasturio. (Tr. Chagiga
f 5.2)
Taj grijeh boziji tako je veliki da Bog u sva tri dijela noci sjedii rice kao lav, jadikujuci sto je
kucu izrailjevu opustio, crkvu porusio i sagoreo i djecu svoju po svijetu rasturio. (Tr. Ber. ach
f 31).
Od tog doba Bog na ovome svijetu nema vise prostora od 4 milje, a prije toga on je sav svijet
ispunjavao. (Ibid. f 11.1) i (Tr.Ber. 1. c).
Razorenje Jerusalima i progonstvo Zida medju otpadnike po svijetu,Bog na osobiti nacin
otkajava i grehe ispasta.
On je svaki dan po dvije suze u more spustio, ali njegove suze sa takim straovitim urnebesom
padnu u more da se cuje po svemu svijetu i da od tog tereta i udara zemljotres biva. (Tr.
Berach f 59.1. Chagig. f 5.2).
Po Talmudu i samu zakletvu svoju Bog porice. Tako se bio zakleo, da oni Zidovi nece imati
vjecnog blazenstva u raju koji su se u sume razbjegli u vrijeme gnjeva bozijeg, ali docnije
vidio je Bog svoju pogrjesku, pokajao se i uzeo svoju rijec natrag, te tako te Zidove
pomilovao. (Tr. Sanli f 110.2.) Na drugom mjestu Talmuda stoji da Bog moze od krive
zakletve odustati. Jedan od Zidovskih mudraca prica, kako je cuo, gdi Bog jadikujuci za
razaranjem Jerusalima vice: Tesko meni! ko ce me razrjesiti od nepravo ucinjene zakletve i
zadane rijeci! (Tr. Baba b. f 74.1). No ima jedan mocni andjeo; zvani Mi, koji sjedi izmedju
neba i zemlje i taj je kadar razrjesiti Boga, od krivo zadane rijeci i ucinjene zakletve. (Meg.
Amulek. F. 1.4).
Kao sto se Bog krivo zaricao i zaklinjao, tako je isto i lagao po rijecima Talmuda, a narocito
kad je htio da pomiri Avrama sa Sarom. Usljed toga i sama sveta knjiga, Talmud, dopusta laz,
gdi je ona nuzna radi mira. (Tr. Baba m. f 87.1).
6
Tako eto veli sveto pismo izbranog naroda o Bogu, njegovoj nauci i naravi.
Talmudov Bog izgleda kao djak koji uci, kao kartadzija koji igra s kraljevima riba, kao
zenskaros, koji se i sa Evom igra neki igara, kao laza koji cas obeca, a cas opet porice, kao
covek i dijete, koje place i okajava svoje grije, kao potcinjeni momak, koji dobija oprostaj od
Andjela i.t.d. Nakratko reci, zidovski Talmudov Bog izgleda smijesan i naprasit kao dzandrljiv
loncar, koji lonce gradi pa ih onda lupa. Zbog svega toga mnogi ce citalac reci: do vraga i
Zidovi i Talmud, zajedno sa njiovim tako nakaradnim Bogom!
7. O mesiji veli Talmud ovo:
Mesija ce doci i povratiti kraljevinu Zidovima, a ostali narodi svi ce njemu i njima sluziti i
potcinjeni biti. (Tr. Scabb. f 120.1; Tr. Sah. f 88.2.99.1)
Tada ce svaki Zidov imati 2,800 slugu i 310 sluskinja (Falk. Scim. Is. 56.4. n. 359; Bechaj. l.
c. f. 168 P. 37. u.a; Tr. Sanh. f 101.1). Ali prije toga bice uzasan rat, koji ce dve trecine
ljudstva stamaniti. U njemu ce Zidovi toliko oruzja zadobiti da ce trebati sedam godina da ga
sagoru i istope. (Majene jesc. f 74.4.76.1; Abar. b. Mascm. Is. f. 49.1-3).
Pa i sam Orao sinagoge Majmonides vjeruje u svjetsku vladu Zidova, te veli: Starim
neprijateljima Zidova, tad ce narasti zubi od 22 rifa dugacki (Ot. Akib. i Schim).
Kad Mesija zidovski dodje, onda ce zemlja roditi s kolacima i vunenim haljinama, a zito ce
biti tako krupno kao dva bubrega od najveceg vola (Tr. Kethub. f. 111.2; Schabb. 30.2).
Mesija ce od sviju naroda poklone primati samo od Hriscana ne. (Tr. pes. f. 118.2).
Tad ce Zidovi neizmjerno bogati biti, jer sve blago svega svijeta doci ce u njihove ruke; a za
kaznu, veli sveti Talmud, da ce tolika velika biti, da ce 300 magaraca trebati da kljuceve nose,
i svi ce narodi tada preci u zidovsku vjeru, samo hriscanima nece dopusteno biti, nego ce sa
svijem iskorenjeni biti, jer su od djavolskog porekla. (Tr. Iebam. f. 24.2; Tr. Aboda s. f. 3. 2;
Abarb. Maschm. Is. f. 65; Bechaj. l c. 85.3).
O da hoce taj slavni Mesija skoro doci da Zidove sabere i usreci, te bi se bar svijet kuzne
zidovske atmosfere kurtalisao!
Rad je za Nežidove
"Nežidovi su stvoreni da služe Židovima. Oni moraju orati, kopati, sijati, kositi, vršiti. Židovi
su stvoreni da sve na gotovo dođu." (Talmud, Berahot 58a).
Židovsko junaštvo
"Židov neka ide posljednji u rat. U tom slučaju biće prvi kod kuće." (Talmud, Tesahim 113a).
Židovsko milosrđe
7
"Zabranjeno je biti milostiv prema Nežidovima." (Talmud, Ramban).
"Nežidovu ne treba milost i pomoć ukazivati." (Talmud, Jebamot 12a).
Ni u smrtnoj opasnosti Nežidovu ne treba pomoći
"Ako jednom Nežidovu prijeti opasnost da se u jednoj rijeci udavi, pa ako se nalazi već i blizu
smrti, Židov mu ne smije ići u pomoć da ga spasi." (Jad Hazakah, Aboda Cara 10a).
Nežidovi nisu ljudi, nego životinje
"Bog je stvorio Nežidove, iako su oni ravni sa životinjama, i dao im je čovjekov oblik, jer ne
dolikuje Židovu da bude služen od stoke. Zato ga služe životinje u čovječjem obliku." (Šulhan
aruh, Mudraš talpiot 225).
"Nežidovi, čija duša potiče od nečistog duha, nazivaju se svinjama." (Talmud, Jalkut Rubeni
12).
"I zato kad jedan nežidovski sluga ili sluškinja umre, treba ih ožalostiti onako, kao kad jedan
vol ili magarac crkne." (Talmud, Brohes).
"Između Nežidova i Židova ne postoji nikakva veza. Jer meso Nežidova je životinjsko meso,
a njihovo sjeme je životinjsko sjeme." (Talmud, Jebamot 89a).
"Nežidov je kao jedno pseto. Što više, zapisi uče da se pseto ima više poštovati od nežidova."
(Talmud, Ekesegetrašieksod 22).
"Meso Nežidova je meso magareće, a sjeme konjsko sjeme." (Talmud, Jebamot 98a).
"Onaj koji nije obrezan i ne drži sabat ne naziva se čovjekom." (Talmud, Jalkut Rubeni 39).
"Nežidov nema oca, jer je on na đubrištu rođeno pseto." (Talmud, Jebamot).
"Ma koliko imali narodi svijeta tijelo slično Izraelcima, ipak se oni uspoređujući sa čovjekom
imaju smatrati za majmune." (Talmud, Šene Lukot 250).
"Spolni odnosi Nežidova su isto kao i spolni odnosi životinja." (Talmud, Sanhedrin 74b).
"Kuće nežidovske su kuće životinjske." (Talmud, Leb. tob. 46a).
"Tuđa žena koja nije kći Izraelca, dio je stoke." (Talmud, Abarbanel).
"Nežidovka u bremenitom stanju ima se smatrati kao bremenita stoka." (Šulhan aruh, Košen
ha-mišpat 405).
"Dijete u utrobi jedne Nežidovke nije bolje od životinje." (Šulhan aruh, Joreh deah 240).
Nežidovke su prostitutke
"Nežidovke su nečiste i imaju se smatrati prostitutkama." (Talmud, Aloda Kara 36b).
"Sve Nežidovke su kurve." (Talmud, Even hekor).
Pet zapovijedi za Židove
"Židovi moraju naučiti ovih pet stvari:
1. volite jedan drugoga,
2. Volite pljačku,
3. Volite bančenje,
4. Mrzite vaše gospodare i
5. Ne govorite nikada istinu." (Talmud, Pesahim 113a).
Laž
"Prema Nežidovima dozvoljena je svaka upotreba laži." (Talmud, Berahot)."

Kraj citata.
Yggoric is offline  
Odgovori s citatom