Quote:
z_k kaže:
Sve iz prve ruke:
Ušteđevinu sam uzeo sa sobom, evo baš zadnje oročenje isteklo ovo ljeto i za 90 kn je u dan na mom tekućem "gore". Iz druge ruke, Hrvati koji su zadnjim godinama došli, višak para koriste za otplaćivanje hrvatskih preplaćenih nekretnina...
Investicijski val mi je najčudnija pretpostavka, zašto bi "rentijeri" (nekretnine ili oročenja) zbog manjka radne snage povećali svoje inovativne potencijale? Ionako je veći dio toga vezan za turizam ili kamatne stope (koje sigurno neće padati zbog emigracije).
|
Pa zar je tako teško povezati fakat da se sve veći dio kredita hrvatskih građana otplaćuje iz inozemstva s padom kamatnih stopa (i otvaranjem prostora za investicije).
Dakle, evo podataka HNB-a o distribuciji kredita stanovništvu (trenutno 117.5 milijardi kuna, po meni za godinu dana ispod 110 milijardi):
http://www.hnb.hr/documents/20182/0c...3-28ffff2bf97b
Prvo što će oni koji su emigrirali napraviti, a imaju duga prema hrvatskim bankama, je likvidirati taj dug. To bi bila najracionalnija stvar koju mogu napraviti.
Idemo pogledati i ove podatke:
http://www.hnb.hr/documents/20182/52...7-87d04d9f7398
http://www.hnb.hr/analize-i-publikac...ska-stabilnost
Slika 36: Razduživanje kućanstva se nastavlja
Slika 52. Opterećenost kućanstava dugom i kamatama smanjuje se
Slika 77. Kontinuirani pad kamatnih stopa na oročene depozite dovodi do porasta sredstava na transakcijskim računima rezidenata
Slika 87. Nastavljen je pad aktivnih i pasivnih kamatnih stopa
Distribucija kredita stanovništvu je po Gauss-u, distribucija štednje slijedi Paretov zakon (1% drži 50% štednje).
Dakle, svaki "racionalni agent" bi u ovoj situaciji krenuo u investiranju u jako kapitalno intenzivne djelatnosti okrenute izvozu roba usluga. Jesu li 1% Hrvata koji drže preko 80 milijardi kuna štednje racionalni agenti opet ćemo saznati relativno brzo.
