Ovdje imamo tobožnji morlački vokabular.
http://hr.metapedia.org/wiki/Morla%C4%8Dki_dialekt
To bi kao trebalo biti ovako:
Quote:
Morlački dialekt ili Murlâška besyda je predslavensko-poluromanski govor jugozapadne Bosne, najviše oko Livna gdje je postojao do 19. st., a zadnji poznavaoci koji su još pamtili i razumjeli neke pripadne riječi, stradali su u nedavnom ratu u Bosni. Ovaj je srednjovjeki pradialekt slabo poznat s jedva 273 očuvanih riječi, uglavnom iz nadpisa grobnih stećaka i arhaičnih neslavenskih toponima oko Livna.
...
Murlaški govor je dosad najmanje poznati pradialekt u okviru starodalmatskog jezika, pa je i samo njegovo postojanje donedavna bilo neizvjesno.
...
Pravi, danas štokavski Vlasi uglavnom imaju autohtono biogenetsko podrijetlo od istočnobalkanskih Tračana pomiješanih s kasnije doseljenim Slavenima, a njihov prvotni srednjovjeki jezik bio je iz vlaško-rumunjske skupine ali su kasnije uglavnom slavizirani kao štokavski jekavci ili barem mješoviti poluikavci-štakavci. Naprotiv se Murlaci od autohtonih balkanskih Vlaha (u užem smislu), razlikuju ne samo jezično posebnim govorom, nego i etnogenetski, jer su to antropološki tipični dinarski Prahrvati biogenetskog tipa Eu7, pa zato i njihov prvotni srednjovjeki govor ne pripada rumunjskom, nego starodalmatskom jezičnom krugu romaniziranih Iranohrvata.
...
Ovi i ini slični nazivi su očito neslavenski tj. praindoeuropskog iskona i možda pripadaju predslavenskom nazivlju Ilira ili doseljenih Iranohrvata. Daljom slavizacijom se je potom u srednjem vijeku od njega bar dijelom razvila stara ikavska šćakavica u tekstovima na bosančici i konačno nakon Turaka, miješanjem s doseljenim jekavskim novoštokavcima, tu nastaje mladja mješovita poluikavska štakavica u Bosni do dalmatinske Zagore.
...
Iz niže nabrojenih, samo 273 dosad još dostupnih murlaških riječi preostalih iz završne faze njegova izumiranja u 20 st., vidi se da je taj pradialekt bio leksički dosta osobit. Iako je na premalom uzorku njegova oskudnog rječnika to teže vidljivo, ipak su tu očiti visoki udjeli predslavensko-neromanskih arhaizama staroistočnog podrijetla oko 1/4 leksika i najobilnijih romanizama blizu 2/5 leksika, dok je je slavenski udjel tu bio sličan kao u ćiribirskom govoru oko 1/3 leksika. Od prostorno susjedne, današnje šćakavske ikavice raširene oko Livna, murlaški leksik se napose razlikovao puno većim udjelom romanizama i neznatnim brojem turcizama, dok im je dio leksika bio zajednički sa sličnim ili podjednakim natuknicama zbog uzajamnih susjednih utjecaja i ranijeg bilingvizma murlaških govornika koji su dobro razumjeli susjednu mladju šćakavsku ikavicu.
...
Murlaški govor je po podrijetlu najvjerojatnije bio dijelom štokavizirani starodalmatski kojim su u srednjem vijeku govorili romanizirani i dijelom slavizirani potomci antičkih Delmata. Na to upućuje i nova biogenetika ovih prostora, jer danas u Dalmaciji izrazito dominira stari neslavenski genom Eu7. Iz dostupnog leksika nazire se prvotna indoiranska praosnova murlaškog govora i njegovo predromansko antičko podrijetlo. Murlaški je vjerojatno tek naknadno bio romaniziran krajem antike i početkom srednjega vijeka, a potom je njegova djelomična slavizacija, zbog medjuplaninske izolacije nastupila razmjerno kasnije, uglavnom miješanjem nakon prodora Turaka i osobito uoči njegova izumiranja u 19 / 20. st., a u toj završnoj fazi je slavizacija bila jača u murlaškoj gramatici negoli u leksiku. Zato je murlaški prvotno mogao biti najbliži ćiribirskomu u Istri i preko njega djelimice rumunjskom.
|
Predromanski starodalmatski indoiranski praosnov je dakle krajem antike bio romaniziran. Očigledno ne od Venecijanaca, zar ne. Pošto ih tamo nema.
Pa pogledajmo sad famozni starodalmatski murlaški:
●akord, m. ◘ = nagodba / contract = talijanski "accordo", venc. "acordo", istarovenecijanski "akord"
● arija, f. = zrak: ved. harya / air = talijanski "aria", istrovenecijanski "arija"
● aviza, f. ◘ = obavijest / information = talijanski "avviso", venecijanski "aviso"
● baladur m.= veranda: perz. balater / veranda = venecijanski i furlanski "balador" ili "baladur"
● bambur, m. ◘ = bumbar, hrušt / an insect = venecijanski "bambar" parlare senza senso
● barba, m. = gazda: mitan. barba / master = talijanski i venecijanski "barba"
● berekin, m. ◘ = mangup / hooligan = venecijanski "berechin"
● beštimat ◘ = psovati, huliti / to blaspheme = talijanski "besemiare"
● borša, f. ◘= torba / bag = talijanski "borsa"
●brondzir, m. ◘ = kotlić / kettle = istrovenecijanski "broncin"
● buletin, m. ◘ = listić, ljetopis / annuary = talijanski "bollettino"
● butiga, f. ◘ = dućan, prodavaona / shop = talijanski "bottega", venecijanski "botega"
●bukara, f. ◘ = vrč, pehar / pitcher = venecijanski "bucara" i "bucal"
● dešpet, m. ◘ = inat, prkos / obstinacy = talijanski "dispetto"
● drito = ravno: avest. drita / right = talijanski "diritto"
● durati ◘= trajati, izdržati / endure = talijanski "durare"
● kantat ◘ = pjevati: lat. cantare / to sing = talijanski "cantare", venecijanski "cantar"
● kantrida, f. ◘= stolica: grč. kathedra / chair = venecijanski "cargheta", "carega", "careghin"
● kantun, m.= ugao, kut: ved.kent, gr.kanthos / corner = talijanski "cantone", venecijanski "canton"
● kapara, f. ◘ = predujam / credit = talijanski "cappara"
● kapela, f. ◘ = crkvica / chapel = talijanski "capela"
● kariola, f. ◘= kolica, tačke: lat. carrus / car = venecijanski "carriola"
● koketa, f. ◘ = namiguša / coquette = njemački "Kokett" ili francuski "coquet"
● kontrola, f. ◘ = provjera / control = talijanski "controllo" ili njemački?
● koperta, f. ◘ = omotnica, fascikl / fascicle = talijanski "coperta"
● kotula, f. ◘ = suknja, haljetak / skirt = venecijanski "cotola"
● kredenac, m. $ = stakleni ormar / vitrine = talijanski "credenza"
● kurdela, f. ◘ = vrpca, traka / ribbon = tršćanski venecijanski "cordella"
● kušin, m. ◘= jastuk / cushion = tršćanski venecijanski "cusin", venecijanski "cussin", talijanski "cuscino"
● kužina, f. = kuhinja: etrur. hvšina / kitchen = talijanski "cucina", tršćanski venecijanski "cusina"
I tako dalje i dalje. Gotovo svaki romanizam očigledno se oslanja na neki talijanski ili venecijanski oblik. Neki romanizmi su također novijeg doba, npr. kredenac, pa tako sigurno nisu dalmato-romanizmi. Umjesto što su autori izvodili etrurske, perzijske i tko zna još kakve etimologije, bolje bi im bilo da su uzeli u ruke rječnik taljanskog i venecijanskog jezika.
