[Perceval]

Giordano Bruno (1548 – 1600), Talijanski dominikanac, filozof, matematičar i astronom. Njegove kozmološke teorije nadišle su Kopernikov model time što predlažu da je Sunce u stvari zvijezda, i štoviše, da se svemir sastoji od beskonačnog broja nastanjenih svjetova, nastanjenim drugim inteligentnim bićima. Bruno je vjerovao (i hvalio je Kopernika za znanstveno objašnjenje te činjenice) Zemlja rotira oko Sunca i da je očigledna dnevna rotacija neba u stvari iluzija uzrokovana rotacijom Zemlje oko svoje osi.
Kao što je rečeno, u njegovom modelu, Sunce je jednostavno još jedna zvijezda, a sve zvijezde su sunca, svako sa svojim vlastitim planetima. Bruno je vidio solarni sistem sa planetima kao fundamentalnu jedinicu svemira, koja se ponavlja u beskonačno (čime je uvelike nadišao Kopernika), između kojih su golema područja puna Aethera , jer prema njemu prazan prostor ne može postojati.
Nakon smrti stekao je osobitu slavu, poglavito među znastvenim kroničarima 19. i 20.stoljeća, koji su ga, fokusirajući se na njegova astronomska uvjerenja, smatrali mučenikom koji je položio svoj život promičući slobodu misli i moderne znanstvene ideje.
Drugi učenjaci oponiraju taj stav tvrdeći da je Brunovo mučeništvo preuveličano ili čak potpuno pogrešno. Frances Yates, posebno utjecajna među anglofonskim stručnjacima, tvrdi da dok je Bruno svojim Kopernikanizmom bacao u ekstazu liberale-pozitiviste 19. stoljeća, činjenica je da je Bruno u stvari pomakao Kopernikov znanstveni rad natrag u predznanstvenu eru, tj. u hermetizam, interpretirajući Kopernikove dijagrame na simboličkoj razini, kao hijeroglife koji kodiraju božanske misterije. Uistinu, neke ocjene sugeriraju da su Brunove ideje o svemiru u stvari igrale najmanju ulogu u njegovom procesu pred Inkvizicijom. Mnogo ozbiljniji problem, i shodno tome mnogo veći utjecaj na konačni pogubni ishod procesa, predstavljala su njegova panteistička uvjerenja (vjerovanje prema kojem je sve u svemiru dio sveprožimajućeg i sveprisutnog Boga, tj. uvjerenje da su Universum (ili Priroda) i Bog jedno te isto), koja su se razlikovala od viđenja Boga kako ga ga interpretira Katolička crkva. Rad Yates-ove obrazlaže da je Bruno u stvari bio pod dubokim utjecajem Neoplatonizma i Hermetizma te astronomije potekle is Arapske astrologije. Rimska Inkvizicija proglasila ga je krivim za herezu po slijedećim točkamaoptužbe koje su ga 17 Februara 1600 odvele na lomaču:

Stavovi oprečni katoličkoj vjeri i govor protiv njenih ministara.
Stavovi protivni katoličkoj vjeri u Trojstvo, božanskost Krista i božanskost njegovog utjelovljenja
Stavovi oprečni katoličkoj vjeri koja se odnosi na Isusa kao Krista
Stavovi oprečni katoličkoj vjeri koja vjeruje u bezgrešno začeće Isusove majke Marije
Stavovi oprečni katoličkoj vjeri koja vjeruje u doktrinu Transubstancijacije prema kojoj se pšenični kruh i vino tijekom Euharistije pretvaraju u Isusovo tijelo i krv
Vjerovanje u postojanje više svjetova i njihovu vječnost
Vjerovanje u metempsihozu i transmigraciju ljudskih duša (tj. vjerovanje u reinkarnaciju)


Prakticiranje magije i divinacije (pokušaj zadobivanja uvida u prirodu stvarnosti putem okultnih tehnika i rituala).
Možemo konstatirati da Giordano Bruno nije pogubljen zato što je prihvatio heliocentrički sustav, već zato što se nije htio odreći hermetičkog učenja (u kojem Sunce ima središnju ulogu i Zemlja kao i svi planeti se vrti oko njega)
Uz kozmološke teme, Bruno je ekstenzivno pisao i o umjetnosti memoriranja, grupi mnemoničkih tehnika i principa.

Johannes Kepler je bio uvjeren da se geometrijski obrasci nalaze u temeljima modela na osnovu kojih je Stvoritelj uobličio čitav svijet. U svojem djelu Harmony, pokušao je u terminima glazbe (prirodnih glazbenih ljestvica) protumačiti razmjere i prirodne proporcije na kojima se temelji prirodni svijet—s posebnim naglaskom na astronomske i astrološke aspekte . U tom kontekstu centralni skup harmonija bila je tzv. musica universalis ili glazba sfera, originalno proučavane od Pitagore i nekih drugih prije Keplera.
Znam da ćeš sad reagirati i pozvati se na onaj urbani mit da je Kepler to radio zbog love. Međutim to nije ništa drugo nego to i tako ga treba i nazvati pravim imenom-neutemeljeni urbani mit. Čovjek ne razrađuje teorije i ne ulaže golemo vrijeme u Pitagorine „ezoterijske mumbo-jumbo pizdarije“ ukoliko istinski ne vjeruje u njih.

Robert Fludd (1574 – 1637) Prominentni engleski Paracelsianski liječnik. Bio je astrolog, matematičar, kozmolog, Kabalist i Rozenkrojcer. Fludd je najpoznatiji po svojim kompilacijama okultne filozofije te po čuvenim izmjenama pogleda i nazora sa Johannes Kepler u pogledu znastvenog i hermetičkog pristupa znanju.

Francis Bacon (1561 – 1626) Engleski filozof, državnik, znanstvenik, pravnik i autor. Posebno je poznat kao promicatelj znanstvene metode tijekom znanstvene revolucije.
Bacon je stvorio empiricizam. Njegovo djelo utvrdilo je i populariziralo induktivne metode znanstvenog ispitivanja, poznate pod nazivom Bacon-ova metoda, ili jednostavno znanstvena metoda. Njegov zahtjev za provedbom planirane procedure istraživanja kreirao je za znanost novi zaokret u retoričkom i teorijskom okviru, koji danas sačinjavaju koncepciju pravilne metodologije znanstvenog istraživanja.
Skolarkinja Frances Yates tvrdi da je Bacon-ov pokret za unaprjeđenje učenosti bio blisko povezan sa Njemačkim pokretom Ružinog križa, dok Bacon-ova “Nova Atlantida” opisuje zemlju kojom vladaju članovi bratstva Ružinog križa. Bacon je vidio svoj pokret za unaprjeđenje učenosti u skladu sa Rozenkrojcerskim idealima. Veza između Bacon-ovog djela i Rozenkrojcerskih ideala, koje je Yates-ova navodno našla, jest sklad ciljeva izraženih u “Rozenkrojcerskom Manifestu” i Bacon-ovog plana "Velike Obnove " jer oba pozivaju na reformaciju obojega , "božanskoga i ljudskoga razumijevanja" i jer je svrha oba bio povratak čovječanstva u stanje prije Pada. Druga važna poveznica je sličnost između “Nove Atlantide” i “Opisa Republike Christianopolis (1619) ” njemačkog rozenkrojcera Johanna Valentina Andreae-a. U svojoj knjizi Andreae opisuje utopijski otok na kojem kršćanska teozofija i primijenjena znanost zajedno vladaju, i na kojem duhovno ispunjenje i intelektualna aktivnost sačinjavaju primarne ciljeve svakog pojedinca, gdje je znanstvena potraga najviši intelektualni poziv, vezan na i popraćen postignućem spiritualnog pročišćenja i perfekcije.
Rozenkrojcerska organizacija AMORC tvrdi da je Francis Bacon bio vođa Reda Ružinog križa tijekom Renesanse u Engleskoj i na europskom kontinentu.