[Zavelim]

Kad tražite podritlo imena MORATE uzeti u obzir da tog imena nema zapisanog na području nastanka Bunjevaca i da sebe tamo ljudi tako ne zovu. Ne da su zaboravili nego nema nikakve, ama baš nikakve potvrde da su se tako zvali, a zapisa je u 16/17/18st na tisuće. Osim što su ih ponekad i ritko drugi zvali i to u pogrdnom smislu, ali zapisano kasnije.

Ili kako to kaže fra Silvesar Kutleša (rođen 1876.g) u svojoj knjizi "Život i običaji u Imockoj krajini":

"U Imockom ima ništo pravoslavni, narod ji zove rišćani i rkači, nu svagdi su u velikoj manjini. Ljudi dobri i mirni, ne valeć jim zakona."

"Katolici i rišćani između sebe ne samo što se ne gledaju lipo, nego se mrze i ružno nazivaju. Na priliku katolik će reći rišćaninu smrdokost, risto i rkać, da mu koku njegovu (koka = tri prsta, s kojim se krsti rišćanin), da mu šantavi krst (kljasti, nepotpuni krst). Rišćanin će reći kršćaninu (katoliku) da mu lopatu (lopata - pet prsta s kojim se krsti katolik) njegovu. Suviše: Da je šokac i bunjevac. A najviše me opsuje papu u Rimu. A katolik kad to čuje, reče, da mu Kadrimadrika (arkimadrit) u Žitomisliću ili Focija u Carigradu."

I na mistu di po svoj prilici nastalo ime Bunjevac (sjeverna Dalmacija - 16.st) to ime do dan danas je pejorativno. Ljudi tamo ne vole da ih se zove Bunjevcima. Tek kad odu ekstra daleko (Vinodol, Lič, Lika, Bačka) prihvaćaju to ime punim plućima, mada se susidi i dalje prema tom imenu znaju odnosit posprdno (recimo čakavci u Vinodolu prema Krivopućanima)

Zatim oni koji su donili ime u Bačku su iz Dalmacije, Kliškog sandžaka, a oni koji su masovno došli sto godina nakon toga iz jugozapadne i sridnje Bosne te zapadne Hercegovine su se naslonili na već prisutne pošto su bili istog jezika i vire i praktično uzeli njihovo ime, povećali im brojnost.

Da je ime Bun često ne bi baš reka. U najvećem popisu Vlaha kad su turci pristgli u ove krajeve kojeg sam ima u ruci i čak sam jednom vadio meni čudna imena (kojih ima "tek" 1/6, ostalo su ili kršćanska ili slavenska) nisam naletio na niti jedno s Bun:

Evo recimo meni čudnih imena iz Alidžićeva "Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovina"1475-77 godine (turski defter). Ne tvrdim da su sva neslavenska, ali većina mi je popriličito sumnjiva.

Krljat, Herak, Brajak, Bradul, Biovija, Hlapoja, Dejan, Hoškadem, Šišan, Čuća, Cicerina, Odica, Mičica, Dajko, Šteko, Džeraba, Koroja, Bogun, Ružat, Šurljan, Brajovac, Brujo, Dirko, Danulo, Šišoje, Korać, Čeračin, Bratul, Hlapac, Radivla, Radul, Radman, Iplah, Boguta, Pribil, Buljan, Babasić, Radun, Žajić, Šubo, Bobeta,Hreljan, Belušal, Gajča, Borajin, Ragun, Vitas, Bračoje, Belikusa, Bolat, Marun, Petan, Petak, Smoljan, Malko, Bećir, Golovar, Bogul, Bolanko, Dančul, Čuljan, Milat, Bobat, Poloje, Milun, Bane, Mišlja, Bastal, Hlahol, Hrbak, Bratajin, Gričko, Novisil, Kojak, Šišina, Vitan, Mioman, Mukica, Dobroman, Dančo, Jako, Strzo, Grujak, Pahlac, Bulad, Braiša, Điroje, Kirilo, Tvrdul, Mešter, Pribio, Lešter, Mandar, Kojinac, Magaš, Dimica, Dražun, Radiguš, Poguš, Čučul....


Ali sam naletio da se glavna faca i knez vrlo brojnih Donjih Vlaha, dakle istočna Hercegovina zove Hrvatin.


Ne možete tako lagano izvuć neko ime iz antike ili stranog jezika i onda bum bez ikakva kontinuiteta i ikakve dodatne potvrde reći, e to ima smisla.