[cestar]

Nea-- kaže:

Kada bismo odbacili svaku ideju koja je pogrešno shvaćena i/ili realizirana, ne bi više ostala nijedna na svijetu, svaka bi bila odbačena, uključujući ideju ljubavi, solidarnosti, itd itd.
Recimo, ideja humanitarnog pomaganja bi prva trebala biti odbačena kao loša samo zato što se često iza toga kriju prevara i korupcija.
Da ne govorim o ideji države.

Slažem se, ali uz vrlo bitnu ogradu... uz povijesno iskustvo koje imamo, poželjno bi bilo izbjegavati ideologije koje su društveno totalitarne, koje ne ostavljaju mjesta korekciji vlastitih predodžbi.

Željeti i činiti dobro prema vlastitoj zamisli je jedno, organizirati se sa istomišljenicima i formirati malu utopiju je drugo, a provesti "najveći eksperiment u povijesti čovječanstva" na temelju "znanstvenih spoznaja o zakonima povijesnog razvoja" nešto treće i vrlo zloćudno...

Upravo su se sa spomenutim 'nacrtima društva na crtaćem stolu' kompromitirale i vrijednosti solidarnosti i povjerenja među ljudima... vrijednosti kojih se ja, kao vječni "anarhišta" ne mogu odreći.

Bojim se kako se danas društveni eksperimenti i provode, nevezano za Marxa, samo se to više ne stavlja na velika zvona.

Apemant kaže:

Pa i Marx ima i danas bjelodano velik 'utjecaj'.

Iako je istina da ga hrpa ljudi 'krivo shvaća', brijem da se posve isto može reći i za Isusa. Recimo, ova statistika koju je parsifal stavio: koliko tih ljudi koji se pozivaju na 'Isusa' uopće znaju što je Isus tvrdio, i koliko na njih zbilja ima utjecaj 'Isusova misao' - a koliko njihova cherry-picked varijanta 'Isusove misli'?

Kršćanstvo (ili platonizam, egzistencijalizam,...) nije ideologija niti društveno-politički sustav... to što ga danas u navedeno žele pretvoriti i neki vjernici i nevjernici, druga je stvar...

nitko drugi kaže:

Odnosno, jedni su siromašni zato jer su drugi bogati. Iliti, po T.E. ekonomija je zero sum game, odnosno, koliko se jedni bogate toliko drugi nužno siromaše. Ali to je pogrešno - mogu npr. svi biti siromašni kao u socijalističkim zemljama. Je li bogatiji onaj tko je jednak u Istočnoj Njemačkoj ili onaj tko je siromašan u Zapadnoj Njemačkoj? Ekonomija nije zero sum game jer su ljudi stvaralačka bića (o čemu bi valjda upravo marksisti mogli nešto znati), i ako se stvaralačkim bićima dopusti slobodna inicijativa oni mogu stvoriti puno veću ukupnu vrijednost, tako da da je ukupna suma puno veća.

Slažem se, samo uz napomenu... društva u bivšim (realno)socijalističkim zemljama se danas često vide kao neslobodna ali jednaka, a to, što se tiče ovog potonjeg, nije točno.
Hijerarhija je itekako postojala, a povlačila je za sobom kao posljedicu i materijalne privilegije (materijalno bogatstvo je bilo nešto skrivenije, istina, ali svakako izvor hipokrizije poretka).

Moram priznati kako me Eagleton razočarao sa ovom knjigom, sudeći po ovom što si iznio,ne zbog toga što brani Marxa, već zbog nedostatnog poznavanja materije, jednostavno...