Quote:
core_zero kaže:
...2. Da li se može navedeni objekt hladiti preko ventilacije, tako da se hladnjak zraka ugradi u samu ventilaciju? Samo mi je jedan strojar rekao da misli da ne jer je navodno premali protok zraka kroz istu, a ako će mi delta T biti više od -10 stupnjeva opet imam problema sa kondenzacijom i glivicama/bakterijama...
|
Objekt se može hladiti preko ventilacije i to je izvedivo (primjeri su novije veće poslovne zgrade), drugo je pitanje je li to dostatno hlađenje (provjeriti potrebe za hlađenjem).
Ima raznih izvedbi rekuperatora - pogledaj bilten:
http://www.tzwl.de/
Dakle ima svega!
Kondenzacija nastaje samo tamo gdje se hladi, ali ne i tamo gdje se grije. Dakle kod centalnog hlađenja kondenzat nastaje na toplinskom izmjenjivaču koji hladi ulazni zrak i on treba imati riješen odvod kondenzata (kao i unutarnja jedinica split rashladnog uređaja ili izmjenjivač topline koji hladi izlazni zrak iz kanala). U kanalima koji razvode hladni zrak ne nastaje kondenzacija jer se taj zrak u njima grije (da se to smanji - kanali se toplinski izoliraju) već se kondenzacija može pojaviti oko kanala jer hlade okolinu (toplinska izolacija oko kanala smanjuje pojavu moguće štete zbog kondenzacije oko kanala). Dakle gljivice mogu nastati tamo gdje se stvara kondenzat, a to nisu kanali u ovom slučaju i tu je opasnost od gljivica i pljesni jednaka kod centralne ili decentralne rashlade. Gdje se još stvara kondenzat - na izlaznim rešetkama gdje izlazi hladni zrak koji hladi unutarnji topao zrak iz kog se može kondenzirati vlaga po rešetkama (tu je problem odvođenja mogućeg kondenzata i pojave gljivica).
Prednost centalne je manja investicija, a nedostatak je nemogućnost zasebne regulacije temperature po prostorijama.
U ovoj raspravi zgodno je za primjetiti način odabira nosioca odvoda topline (hlađenja): zrak, voda, rashladno sredstvo -- transportni troškovi su drastično različiti što se jednostavno vidi po presjeku cijevi/kanala.
No na svakom je da odluči što želi - ovo su moja razmišljanja.