Multipla skleroza (MS)-neurološka bolest, zahvaća mlađu populaciju, uglavnom između 20-40 godina, rjeđe zahvaća djecu i starije osobe.
Patološku osnovu čine žarišta demijelinizacije u živčanom sustavu (osim u perifernom). Propada mijelinska ovojnica, dok je akson i dalje očuvan, pa dolazi do otežanog prijenosa živčanih podražaja.
Etiologija i patogeneza bolesti još nisu sasvim razjašnjeni, stoga ne postoji ni prava terapija. Bolest je češća na sjevernoj zemljinoj poluci, i češće napada bijelu rasu. Hrvatska se nalazi u zoni srednjeg rizika, iako postoje i neka prirodna žarišta bolesti (općina Čabar, Gorski kotar).
Bolest može imati dva tijeka: 1. Progresivan tok uz izmjenu relapsa i remisija bolesti, bolest lagano progredira, stanje se sve više pogoršava 2. Kronični progresivni tok bez remisija. Simptomi bolesti po učestalosti: gubljenje snage u jednom ili više ekstremiteta, subjektivne smetnje osjeta, smanjenje oštrine vida, dvoslike, poremećaji ravnoteže, vrtoglavica, smetnje sfinktera.
Simptomi bolesti po lokalizaciji oštećenja: sindrom gornjeg neurona: spastične kljenuti, umaranje, motorne slabosti, trbušni refleksi su ugašeni; cerebelarni simptomi: adijadohokineza, intencijski tremor, ataksija, nistagmus, poremećaj govora, skandirajući govor; simptomi moždanog debla: diplopija, paralitički strabizam, internuklearna oftalmoplegija, nistagmus; osjetni sustav: parestezije (osjećaj mravinjanja, žarenja, trnjenja, bockanja), disestezije; poremećaji sfinktera: inkontinencija ili retencija mokraće, vidni poremećaji: retrobulbarni neuritis (bolesnik vidi kao kroz maglu ili uopće ne vidi, bolovi u dubini oka); mentalni poremećaji: euforija koja se izmjenjuje sa fazama depresije, demencija, epileptični napadaji (grand mal). Terapija se dijeli na liječenje mahova bolesti, na liječenje bolesti i na simptomatsku terapiju.
