Quote:
xxGaladrielxx kaže:
cime prihranjujete cvijece?
|
Vrtno ili u teglama?
Moje je vrtno. No nisam siguran da li ce i koliko ovdje moje iskustvo biti korisno, jer mogu navesti samo proizvode koji su mi dostupni na australskom trzistu. Mislim da bi Peonija ovdje mogla nesto korisno savjetovati.
U proljece ili samim krajem zime, oko bilja u vrtu ukopavam solidne kolicine sagorjelog kravljeg gnojiva u prahu, pomijesanog sa necim sto se ovdje naziva "krv i kost", te mineralnim dodacima.
Prije samog cvjetanja, cvjetnicama dodajem obilne kolicine "krvi i kosti". To je gnojivo u prahu, doslovno dobiveno iz krvi i kostiju, vrlo bogato fosforom. Dok nitrati pospjesuju razvoj stabljike i listova, fosfati su odgovorni za brojnost i kvalitetu cvata.
Tokom proljeca i ljeta neke biljke znam spricati tekucim gnojivom, a oko grmolikih cvjetnica bacim sitne kuglice gnojiva koje se vrlo polako razraduje i postepeno upija kroz korijenje.
Oko kamelija i azaleja (kojih imam puno), pospem i povrsinski ukopam jednom godisnje, umjetno gnojivo posebno napravljeno za ove vrste cvjetnica.
Imam i dosta lukovicastog cvijeca, kao zumbula itd. Oko njih stavljam dosta organskog materijala. Svake godine dodajem oko korijenja cvjetnica tzv. wermicompost koji sam dobio od kuhinjskih i vrtnih otpadaka koje su preradile kompostne gliste.
Vrlo je vazno, osim prihrane postici i dobru prozracenost tla, kao i balans mikroorganizama.
Zdravo tlo je nuzan preduvijet za uspjesan uzgoj cvijeca i drugog bilja. Jedan od dobrih pokazatelja zdravog tla, je veliki broj vrtnih glisti iliti gujavica u zemlji.
Ove sam godine napravio eksperiment, sakupljeno suho lisce od velike platane, koja mi je ispred kuce, strojno sam usitnio i posuo po tlu oko bilja. Ukoliko mi to vjetrovi i kolovozu ne pocnu raznositi
ostaviti cu da postepeno truli do slijedece sezone, a onda cu to ukopati.