Quote:
wand_1 kaže:
Znači, u principu nikad ne možemo dokazati da je nešto nasumično izvan svake sumnje. S druge strane, očito ne možemo niti pokazati koje su to 'skrivene' varijable koje omogućavaju potpuni determinizam.
|
A mozemo reci i ovo:
superdeterminism
Quote:
In the 1980s, John Bell discussed superdeterminism in a BBC interview:[1][2]
There is a way to escape the inference of superluminal speeds and spooky action at a distance. But it involves absolute determinism in the universe, the complete absence of free will. Suppose the world is super-deterministic, with not just inanimate nature running on behind-the-scenes clockwork, but with our behavior, including our belief that we are free to choose to do one experiment rather than another, absolutely predetermined, including the "decision" by the experimenter to carry out one set of measurements rather than another, the difficulty disappears. There is no need for a faster than light signal to tell particle A what measurement has been carried out on particle B, because the universe, including particle A, already "knows" what that measurement, and its outcome, will be.
|
Red pill or blue pill?
Koliko znam, sto se tice slobodne volje, ti si zapravo uglavnom zastupao stav da je to iluzija?
...
No na stranu superdeterminizam, nije znanost ni mimo toga bas skroz sigurna u Bella.
https://en.wikipedia.org/wiki/Loopho...st_experiments
Quote:
Upravo zbog ove druge nemogućnosti, još prije 200-njak godina se u praksi napušta determinizam i clockwork svemir u korist nasumičnog svemira.
Govorim o praktičnoj znanosti, ne o filozofiji.
|
Znanost je isto tako zaglibila u nekakve string theorye kojima 23 dimenzije nisu dosta. Koliko se skrivenih varijabli moze nalaziti u jos ekstra 20 "skrivenih dimenzija"?
Npr. determinizam koji funkcionira kroz 20 skrivenih dimenzija ce se vrlo lako ciniti fundamentalno nasumicnim ako ga vidimo samo kroz 3+1 od tih 20 dimenzija.
Quote:
Očito, fundamentana nasumičnost, odnosno determinizam je stvar metafizičkog uvjerenja.
|
S jedne strane moze biti to.
Za mene determinizam je u prvom redu naprosto okvir razumijevanja stvarnosti koji je na raspolaganju ljudskom mozgu.
Nasuprot tome je *
nerazumijevanje stvarnosti* koje covjek
ne moze razlikovati od *fundamentalne nasumicnosti*.
Deterministicki zapravo znaci "razumljiv" ili "logican". Fundamentalna nasumicnost je izostanak bilo kakve (uzrocnoposljedicne/deterministicke) logike.
Quote:
Kako si ti uvjeren u determinizam, mene samo zanima koliko unatrag ide taj determinizam, ako govorimo o Svemiru ?
Ne valjda do prvog nepokretnutog pokretača?
|
Nisam ja "uvjeren" u determinizam koliko naprosto vidim situaciju kako sam gore i napisao, stvarnost mozemo razumjeti kroz determinizam, ili ne razumjeti. To je *okvir* koji imamo, nemamo drugi. Nerazumijevanje i nasumicnost su iz te perspektive prakticki sinonimi. Kada se nesto u prirodi ne razumije kako funkcionira, zapravo se ne moze odgonetnuti deterministicki slijed iza te pojave. Onaj dio koji se ne razumije onda se u simulacijama zamijeni sa random funkcijom koja proizvodi istu statistiku - to je "dovoljno dobro".
Kada Sigmund kaze, a rekao je to mali milijun puta, "sve je logicno, i kada ne znamo kako, uvijek mozemo otkrit kako". E pa ta fundamentalna nasumicnost nije logicna, ne mozemo nikad otkrit zasto je nakon jednog broja dala drugi broj pa treci broj a ne neki cetvrti, ona je antideterministicka i antilogicna u svojoj definiciji. To je bila moja filozofska poanta. Kada bi mogli reci zasto je isao jedan broj pa drugi, to bi bio deterministicki opis te pojave, a samim time to onda ne bi bila fundamentalna nasumicnost. Taj deterministicki opis je zapravo algoritamska redukcija niza brojeva koji izlaze iz te "nenasumicnosti".
Quote:
Upravo tako.
Pitanje - da bi neki niz (bilo čega) bio deterministički, mora li on biti i izračunljiv ?
|
Prije sam rekao da neki broj kao takav nije random, nego random je proces koji ga generira. Isto tako taj niz nije deterministicki, nego je eventualno deterministicki proces koji ga generira. Nakon sto su brojevi generirani i odvojeni od svojih procesa, iz njih samih se ne moze nuzno deducirati kakav ih je proces proizveo - deterministicki ili nasumican.
Deterministicki sustavi ne mogu prestat biti deterministicki, ne mogu proizvoditi slucajne brojeve. Nekakav niz, recimo znamenki, ako je taj niz trag rada nekog deterministickog sustava to znaci da je samim time *izracunat* od strane tog deterministickog sustava.
To znaci, da ako poznajemo taj deterministicki sustav, mozemo uzeti taj niz i unazad odvrtit sustav/izracun i dobit sta je uslo u taj sustav da bi izasao taj niz znamenki.