Dakle, da i ja nešto napišem, kao što sam obećala.
Kao prvo, Indi, razveselila sam se "novom životu" tvog bonsaija. Ipak se sve dobro završilo.
Neki savjeti su već napisani, ali ću ipak formirati jednu cjelinu, spomenuti sve bitne stvari za uspješan uzgoj. Najvažniji su svjetlost, voda, zrak, vlažnost zraka i sastav tla, te njegova obogaćenost hranjivim tvarima.
Što krošnja dobiva više svjetla, bolje uspijeva. Ne smije biti izložena dugotrajnom i jakom suncu. Biljke koje su u malim i plitkim posudama ne vole izravnu izloženost jakom suncu, jer se posuda, a time i korijenje, pregrije, a lišće ne dobiva dovoljno vlage. Listovi venu, suše se po rubovima i narušava se zdravlje stabalca. Najbolje mjesto za većinu bonsaija je ono koje je izloženo suncu prijepodne, a nakon toga je u sjeni. Mora biti zaštićeno od vjetra i propuha, jer isušuju lišće.
Bonsai treba zalijevati zavisno o njegovim potrebama i o vrsti. Potreba za vodom je razmjerna potrebi za svjetlošću. Znači, što više svjetla, više vode. U proljeće ga treba često zalijevati, a ljeti obilno. Do sljedećeg zalijevanja treba pričekati da se gornji sloj zemlje prosuši, pa onda ponovno zaliti. Nije dobro zemlju držati natopljenu vodom, jer tada korijenje nema zraka. Višak vode može prouzročiti truljenje korijenja, pa stablo ipak ugiba od žeđi. Zalijevanje je najbolje vršiti kišnicom ili odstajalom vodom iz vodovoda, u ranim jutarnjim satima ili navečer, vodom koja je 2 stupnja toplija od vanjske temperature.
Na zdravlje bonsaija veliki utjecaj ima kakvoća zraka u kojem raste. Bonsai koji raste u zadimljenoj, slabo prozračenoj ili radijatorima isušenoj prostoriji, neće dugo trajati. Vanjski će stradati ako se nalazi u području velikog industrijskog zagađenja. Sva stabla vole svjež zrak, ali treba pripaziti da ne nastane propuh, kako se ne bi naglo ohladio i isušio. Vlažnost zraka bi trebala biti iznad 40%. Kako bi se povećala vlažnost, dobro je staviti bonsai na veću posudu ispunjenu šljunkom, na koji dolijemo vodu. Ta voda će isparavati i povećavati vlažnost zraka.
Da bi bonsai imao zdrav korijen, zemlja u kojoj se nalazi mora biti dovoljno rahla za nesmetan rast te prolaz vode i zraka. Ukoliko sami pripremamo zemlju, ona mora sadržavati dvije komponente. Prva se sastoji od tri sloja treseta, lisnog komposta ili nekog drugog organskog materijala, a druga od grubog pijeska ili finog šljunka. Prije miješanja ih treba prosijati u komadiće maksimalne veličine 6 mm, a potom da otpadnu i oni manji od 1,5 mm. Manje čestice je potrebno odstraniti zbog dobre drenaže i prozračnosti, a veće zbog dobrog prilijeganja uz korijen. Prihranu treba vršiti NPK sastojcima. Za sve bonsaije, osim onih u cvatu, idealno je uravnoteženo gnojivo s podjednakim omjerima sva tri osnovna elementa. Prihrana se obavlja samo u vrijeme rasta, a nipošto tijekom zime, u stanju mirovanja. Možemo koristiti granule ili štapiće koji se lagano tope i otpuštaju hranjive tvari, dodavati gnojivo vodi prilikom zalijevanja ili folijarno preko listova za prskanje finim mlazom. Moguće je upotrijebiti i obično gnojivo u granulama (za poljoprivrednike), ujednačenog NPK sastava tako da jednom mjesečno stavimo u svaku posudu 5-10 granula, koje se tope prilikom zalijevanja ili rastopiti 1 malu žličicu na 10 l odstajale i za 2 stupnja toplije vode od temp. zraka, pa zalijevati otopinom.
Problem zalijevanja za 10-ak dana, pri odlasku na godišnji odmor i slično, moguće je riješiti tako da bonsai smjestimo na veću posudu sa šljunkom, a da smo prethodno kroz drenažne rupe provukli konopac i smjestili ga oko žila bonsaija. Obilno zalijemo šljunak, a konopac će žile opskrbljivati potrebnom vlagom.
Evo, bila sam sažeta (ili možda ipak nisam
), ali se nadam da će nekome pomoći...