[filatelista]

Dzamije

Ima 177 bogomolja s mihrabom.U 77 klanja se dzuma namaz.Prva je sultan-Fatihova dzamija gore u gradu.To je pogodna, malena i skromna dzamija.Dolje u seheru lijepa je Ferhad-pasina dzamija, koja je pokrivena olovom.Nad njenim ulazom stoji ovaj natpis

Ferhad-beg,sazida ovu gradevinu
Stjeciste asketa,dom poboznih
Bog nam podari njen hronostih
Za ljubav boga gospodara svih svjetova
969(=1562)

U sredini sehera pokraj Sahat-kule nalazi se Husrev-begova dzamija.Njen natpis glasi

Bog nam nadahnu njen hronostih
Ovo je stjeciste dobrocinitelja
Dom onih koji zahvaljuju bogu
937(=1532)

Ova dzamija je danonocno puna posjetilaca jer se nalazi na najzivljem mjestu.To je starinska bogomolja s kamenim minaretom, a sva je pod kupolama koje su pokrivene olovom.Njen je osnivac jedan od zapovjednika Sulejmanova doba, a sagradio ju je blagom dobivenim u ratovima, to je dzamija koja odise duhom svog pokojnog osnivaca.

Kako su njeni vakufi vrlo bogati, i njen je upravitelj(mutevelli) jednom prilikom kada je bila velika i jaka zima u Bosni naredio u ime vakufa da se za brojni dzemat grije voda u kazanima koji su veliki kao imaretski,pa je kroz sve hanefijske cesme provedena topla voda kao rajsko vrelo Selsebil.

Tu svi pobozni muslimani uzimaju abdest, a kad zavrse molitvu, blagosiljaju dobrotvora Husrev-bega.Jos nekoliko dzamija imaju ovakve cesme s toplom vodom.


Natpis na Gazi-Ali-pasinoj dzamiji glasi

Njegova ekselencija Gazi Ali-pasa
Podigao je ovu dzamiju za bozju ljubav
Na svijetu nema ovakvog svetista
To je hram spoznaje,dom iskrenih vjernika
Bog nam nadahnu njen hronostih
Stjeciste asketa, dom onih koji zarko ljube boga
960(=1553)

Natpis na Isa-pasinoj dzamiji glasi

Mehmed, sin Isa-begov,sagradio je ovu dzamiju
Za one koji se smjernim strahopostovanjem mole bogu.
Bio je poznat kao pravedan i darezljiv
Zastitnik sirotinje na ovom svijetu
Neko rece hronostih ovoj dzamiji
Bogomolja prvaka, dom ljudi spoznaje
926(=1520)

Posjetili smo ove dzamije i molili se bogu u njima.To su krasne dzamije s mihrabima,mimberima(=arnvon),minaretima i natpisima

Medrese

U Sarajevu ima mnogo profesora(muderris)i tumaca Kurana(mufessir).Od svih medresa najljepsa je i najimpozantnija Gazi Husrev-begova medresa,na kojoj ima i ovaj natpis:

Fejzulah joj za hronostih rece
Stjeciste dobrocinitelja,dom savrsenih
975(=1567/1568)

Mesdzidi

U Sarajevu ima stotinu mesdzida.Hadzi-Osmanov mesdzid,koji se nalazi vise Careve cuprije, krcat je mnostvom posjetilaca vise nego ijedan drugi.Na njemu se nalazi ovaj natpis:

Hadzi-Osman je za bozju ljubav
Podigao ovu gradevinu,dom studenata
Neka mu bog olaksa put u raj
To je mjesto istinske spoznaje
Dom savrsenih ljudi
Abdinnebi,rece mu hronostih
Hram za one koji studiraju i mole se bogu
970(=1562/1563)

Daru-l-kurra(skole za strucnjake u citanju Kur'ana)
Na osam mjesta predaje se memorisanje(hifz) i citanje casnog Kur'ana na sedam arapskih dijalekata(kira'ati seba),ali malo ima hafiza koji znaju citav Kur'an napamet.Nema posebnih skola za strucnjake u citanju Kur'ana(daru-l-kurra),smjestenih u velike zgrade i opskrbljenih bogatim vakufima.Ali velike dzamije imaju nastavnike kiraeta(sejhu'l-kurra)


Daru'l-hadisi(Skole za izucavanje islamske tradicije)
Na deset mjesta izucava se islamska tradicija(ilmu'l-hadis).Profesori islamske tradicije predaju besplatno, u Carevoj dzamiji,Ferhadiji,Husreviji, u Kodza Ali-pasinoj i Isa-begovoj dzamiji i jos na vise mjesta.Ali jos nije podignuta narocita skola pod kupolom za izucavanje islamske tradicije.

Osnovne skole(sibjan mektebi).Na 180 mjesta postoje osnovne skole i odgajalista.Natpis na Hadzi-Sedzdzahovom mektebu glasi:
Andeli rekose:Mi znamo samo ono sto si nas ti(boze)naucio
1053(=1642/1643)

Uza svaku dzamiju ima po jedna osnovna skola(mekteb).Valjanoj i vrijednoj djeci vakuf daje odjecu.


Tekije

U Sarajevu ima 47 derviskih tekija.Mevlevijska tekija nalazi se na obali rijeke Miljacke,na mjestu divnom kao rajska basca.To je vakuf-tekija reda Dzelaludina Rumije.Ima dvoranu za obrede dervisa(simahane),sobu za razgovor(mejdan) i 78 prostranih derviskih celija s galerijom gdje dervisi sviraju(mutreban),s kuhinjom(imaret) i trpezarijom.Njen je starjesina(sejh)obrazovan dervis cijim molbama bog udovoljava.Starjesina njenih sviraca(najzen-basi), kaligraf dervis Mustafa ima prekrasan rukopis.Tu su jos tekije:Sejh-Musafira,Abdulkadir Gilanije,halvetijska tekija i tekija Bistrig Ibrahim-efendije.

Cesme

U ovom seheru ima preko stotinu divnih cesama iz koje tece zdrava voda.Une uopce nemaju slavine,nego teku stalno kao Selsebil.Ima mnogo i drugih zivih voda.Vrelo koje dolazi s Crnila ja kao voda zivota(abu hajat).Prema rijecima poznavalaca Sarajeva, u seheru ima hiljadu i sezdeset svjezih vrela i izvora,ali neka za to odgovara onaj koji mi je to kazao

.
Sebilji

Na tri stotine mjesta postoje sebilji(sebilhane)gdje zedni ljudi piju vodu.Oni su podignuti iz ljubavi prema mucenicima sa Kerbele.Vecina ih je u carsiji i na trgu.Impozantni su sebilji:Ferhad-pasin,Husrev-begov,Murad-begov,Gazi Isa-begov i drugih prvaka i uglednih ljudi

Opis rijeka

Rijeka Miljacka,koja tece sredinom seher-Sarajeva, sliva se s planinskih pasnjaka Devine i planina Mackovca i Mokrog.Tekuci nanize ona prolazi kroz seher ispod Careve cuprije i nakon dva sata uliva se u rijeku Bosnu. dolazi iz Bosanskih planina, i ulijeva se u rijeku Savu.

Bunari

Ima 700 bunara.Kako se neke vode za vrijeme zime zalede, to se onda upotrebljava voda iz ovih bunara.Stanovnici Bosne su po prirodi mudri pa zimi piju bunarsku vodu,smnatrajuci da je to zdravo.


Vodenice

Ima tu 176 vodenica.Vode koje se nalaze u donjem i gornjem dijelu sehera slivaju se jedne u druge i pokrecu brze vodenice.Jedna vodenica za noc samelje pedeset mjerica(kile)sitna psenicna brasna.Na svim putovima podignute su vodenice

Javna kupatila(hamami)

Ima 5 privlacnih javnih kupatila.Zgrada Careve banje je najsvjetlija i najljepsa.Ima jos oko 670 kupatila u gospodskim kucama, jer u svakoj kuci ima pec, pa su u kucama prvaka i velikasa podignuta raskosna kupatila.I ja sam se,siromah, s uzivanjem kupao u mnogim gospodskim kupatilima

Karavan-saraji i hanovi

Na tri mjesta se nalaze karavan-saraji poput gostoljubivih domova.Tu besplatno konace putnici i namjernici.Postoje jos 23 impozantna, uredena, krasna i kao tvrdava cvrsta hana.Od svih su najpoznatiji Hadzi-Besirov i Hadzi-Tartarov han, u samoj carsiji

Becarske sobe

Postoji 8 soba za samce.Njihovi kucni cuvari ne pustaju nikoga u ove sobe sve dok ne dobiju jemstvo.Tu vlada jaka disciplina.Onog koji jednu noc ostane napolje bez dozvole,sutradan odmah izbace iz hana.Vrata ovih konacista zatvaraju se svaku noc poslije jacije i nikome se ne dopusta da kasnije ulazi i izlazi.

Carsija i bezistan

U carsiji ima u svemu 1080 ducana koji su uzor ljepote.Sama carsija je veoma privlacna i izgradena po planu.Svaki pojedini dio carsije je natkriven isto kao carsije u gradovima Halep i Brusa,samo sto ti krovovi nisu gradeni od tvrdog materijala,nego samo od debelih greda.Glavne ulice su ciste i pokaldrmisane,a u jednoj krasnoj zgradi koja je sagradena od tvrdog materijala nalazi se bezistan.

Tu se moze vrlo jeftino kupiti svakovrsne robe iz Indije,Arabije,Perzije,Poljske i Ceske.Kako su Dubrovnik i Mleci udaljeni od ovog grada samo dva do tri dana konaka,to se iz Zadra,Sibenika i Splita za dva dana doveze na komorskim konjima u ovaj grad bezgranicno mnogo raznih vrsta robe,skupocjenog sukna i finih svilenih tkanina,koje se prelijevaju kao mramor,pa se tu prodaju.Cohadzijska(suknarska) carsija,svilarski i kazandzijski bazar su vrlo zivi.

Mostovi

Na rijeci Miljacki ima sedam tvrdih mostova, izmedu svih istice se Careva cuprija.To je nizak,ali vrlo dugacak most.Duzina mu je 250 koraka.Natpis na Hadzi-Huseinovom mostu glasi:
Kad Hatif ugleda most, rece mu hronostih
Hadzi-Husein dovrsi ovaj most
1029(=1620)

Vise ovih mostova, u blizini mevlevijske tekije na rijeci Miljacki, nalazi se velika brana(bender).Sve drvosjece ovog sehera sijeku ogromno drvece u onim sumama povrh rijeke Miljacke koje su kao planina Bisotun, i spremaju ga za gorivo.Svaki na drvima koja je posjekao usijece na neki nacin zasjeku i,oznacivsi tako svoja drva, baca ih u Miljacku.Sva grada i drvo za gorivo splavlja se vodom.Kad se drva zaustave na pomenitoj brani(bend-basi), dolaze vlasnici drva i, pazeci na svoje oznake,vezu svoja drveta uzetima i prenose ih svojim kucama.

Jos nesto-u ovom gradu stavljaju snijeg i led u slamu i cuvaju ih u podrumima.Kasnije,za vrijeme zestoke zege u mjesecu julu,vade ovaj kao kristal cisti led i stavljaju ga u kompot od visanja,te tako prave kompot s ledom.

Jos nesto-Posto u ovom seheru gotovo nema miseva,macka se rijetko vida.A kako svi stanovnici,trgovci,cinovnici i timarnici vode racuna o svojim troskovima,ne drze macke,smatrajuci da jedna macka staje dnevno citavu aspru.Ako ipak imaju macku, ne pustaju je stolu,niti joj daju komadice kruha.Ako macka pride stolu,tjeraju je,uznemiruju,tuku i grde govoreci:Pis,tebe je bog stvorio da lovis miseve.Cak Banjalucani, kudeci Sarajlije zbog ovakvog odnosa prema macki, kazu:Sarajlije zbog svoje skrtosti i mizerije ne postupaju po casnim Muhamedovim rjecima.Voljeti macku spada u vjerske duznosti,pa u svojim kucama ne drze macke.Njihovi trgovci jedu samo jedanput dnevno.Jednom je neki Sarajlija pustio svoju zenu zato sto je za objedom dala macki komadic kruha.Izgleda,medutim da te price ne odgovaraju istini, jer sam se ja uvjerio da su Sarajlije darezljivi i gostoljubivi ljudi i prijatelji stranaca.