Quote:
Leteća kaže:
S postmodernističkog stanovišta sve ima smisla i ništa nema smisla.  |
Yep.
Quote:
Ja pak u sve ulazim površno, pa ću iskoristiti priliku za jedno pitanjce. Nekoć smo se očešali o Kena Wilbera, a u međuvremenu sam naletjela na onaj koncept prvog, drugog i trećeg lica, pa me je to podsjetilo na gornju trijadu drveta života - ima li smisla (  ) povlačiti takve paralele?
|
Moglo bi se sa svačime na tom Drvu povezati. Onako odokativno, trice na drvetu su posvuda, tri stupa (stup Milosti, stup Grubosti i stup Ljepote), oni isti u masonskim ložama, trijada ima nekoliko iz raznih smjerova.
Ja bi ipak ako bi to povezivao sa nečim onda bi to mogli povezati sa licima (partzufima - heb.doslovni prijevod "lice") boga. Partzufa ima hrpu, nešto kao fraktal, iz svijeta u svijet, ali postoje nekoliko glavnih mitskih osobnosti na drvu. Ali ovo što Wilber priča bi mogli povezati ovako: 1. lice - Arich Anpin (Keter), 2. lice - Zeir Anpin (7 sefirota ispod Bine osim Malchuta) i 3. lice - Nukva (Malchut).
Zeir Anpin je ono čem se ljudi inače mole, osobni bog sa licem, otud poveznica sa praksama 2. lica po Wilberu. Arich Anpin je Starac po mitu, nešto ko Kronos/Saturn, ali ga se ne veže sa ičim konkretnim već apsolutnim bitkom koji je sabijen u jednu točku, Wilberovo "I-Amness" i Nukva (odnosno Malchut) je pala djeva, 3. lice je pala sefira, osobna perspektiva svijeta odvojenosti, grubo materijalnog postojanja, dualizama.
To bi bilo mojih 2 centi što se toga tiče.