Quote:
Phil Lynott kaže:
E, a kolko sam ja cuo ne postoji sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izmedju Irske i Hrvatske, tako da se lako moze desiti da hrvatski taxman pozeli svoj dio. A banke imaju zakonsku obvezu alarmirati porezni ured za svaku doznaku iznad odredjenog iznosa.
|
1. Banke alarmiraju Ured za suzbijanje pranja novca samo na gotovinske uplate cija je pojedinacna vrijednost veca od 105.000 kn - bankovni transferi ne potpadaju pod tu kategoriju posto u njihovom slucaju novac ima "trag".
2. Ako imas u putovnici stranu radnu dozvolu ti u Hrvatskim bankama imas pravo otvoriti "nerezidentni" bankovni racun. Osim sto se stanje na tim racunima ne dojavljuje HR poreznicima niti oni imaju pravo automatskog uvida, prednost je i sto sa nerezidentnog racuna mozes slati i primati lovu u/iz inozemstvo bez ogranicenja koja su opisana u Zakonu o deviznom poslovanju (dnevne kvote itd)
3. Ne znam postoje li kakve nepovoljne implikacije cinjenice da izmedju IRL i HR nema zakona o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ali imam predosjecaj da bi s tim u svezi mogao vise problema imati sa irskim poreznicima nego sa Hrvatskim, pogotovo posumnjaju li da u Hrvatskoj drzis lovu na koju primas kamate. Sto se Hrvatske tice poreze na prihode koje ostvarujes u inozemstvu obavezan si platiti samo ukoliko u Hrvatskoj boravis duze od 183 dana u jednoj kalendarskoj godini. (pola godine + 1 dan)
4. Hrvatski zakoni omogucuju nasim bankama da se glede nasih drzavljana koji rade u inozemstvu, ponasaju manje vise kao Liechtenstajnske. Dakle Hrvatska ne dostavlja nikakve podatke o imovini Hrvatskih drzavljana ili njihovim bankovnim racunima u Hrvatskoj stranim sluzbama**. Ovo je jako korisno znati ukoliko ti Irski poreznici, kao sto su svojedobno britanski zatrazili od mene, zatraze pojedinosti o nekretninama u tvom vlasnistvu u Hrvatskoj ili novcu kojem tamo stedis. Ja sam im odgovorio da nemam nista i oni to nemaju nacina za provjeriti.
**Pridrzavanje ovog propisa nedavno je u Saboru problematizirao zastupnik HSP-a Tadic, koji je postavio pitanje da li se banke koje su u stranom vlasnistvu pridrzavaju propisa o zastiti poslovnih tajni njihovih klijenata ukoliko upite o istima postave porezne sluzbe u maticnim zemljama njihovih vlasnika. On je imao primjer da je Rijecka Banka odavala tajne o imovinskom stanju pojedinih klijenata sa nerezidentnim racunima Njemackim poreznm vlastima dok je bila u vlasnistvu Bayerische Landesbanke. Zato je mozda mudro takav racun otvoriti u Croatia banci ili u Hrvatskoj postanskoj koje su 100% u HR vlasnistvu.